Godišnji dodatak za umirovljenike 6 eura po godini staža, ukida se i porez

U Hrvatskoj ima malo više od milijun i 220 tisuća umirovljenika. Ministar rada Marin Piletić najavio je kako će Vlada predložiti da prvi godišnji dodatak za umirovljenike iznosi šest eura po godini staža, a najavljeno je i potpuno ukidanje poreza na sve mirovine od 2027. 

180 eura za 30 godina mirovinskog staža, 240 eura za 40

- Ove godine u prosincu bit će isplaćen prvi trajni jednokratni dodatak na mirovinu koji će biti vezan uz godine mirovinskog staža i Vlada će predložiti na svojoj sjednici, a to smo predstavili i našim partnerima u saborskoj većini i Stranci umirovljenika, da on iznosi šest eura po godini staža, izvijestio je Piletić na konferenciji za medije u povodu Međunarodnog dana starijih osoba.

To znači da će u prosincu biti isplaćen prosječni godišnji dodatak u iznosu nešto većem od 170 eura. Za one s 30 godina mirovinskog staža riječ je o 180 eura, a za 40 godina, dodatak je 240 eura.

Prosječna mirovina je oko 690 eura, a cilj je da do kraja godine iznos prosječne ukupne mirovine, s ovako definiranim dodatkom, bude na razini od 705 eura, dodao je Piletić.

Ministar je također rekao kako je Međunarodni dan starijih osoba, koji se obilježava 1. listopada, prilika da shvatimo koji je doprinos naših starijih osoba u društvu, koje baštine njihovog rada i truda mi danas uživamo te kako to cijenimo i vraćamo kao društvo.

Predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselka Gabričevića novinari su upitali je li zadovoljan s tih šest eura dodatka s obzirom na to da se u javnosti kao najizgledniji spominjao iznos od sedam ili osam eura.

Gabričević je rekao kako će Vlada u petak objaviti rebalans proračuna te da su, kada su vidjeli projekcije i koja su sredstva na raspolaganju, "morali prihvatiti tu činjenicu" i tih šest eura jer je riječ o 210 milijuna eura za sve umirovljenike.

-To su značajna sredstva, to nisu mala sredstva. Mnoga su Ministarstva morala smanjiti svoja financijska sredstva, a ovo naše resorno Ministarstvo je dobilo najviše, zapravo su sredstva jedino rasla u našem Ministarstvu, pojasnio je.

Ukidanje poreza na mirovine od 2027.

Vezano za druge umirovljeničke teme, Gabričević izvijestio je kako su riješili još jedan problem umirovljenika - ukidanje poreza na mirovine.

- Jučer smo dogovorili, i to zaista ide iduće godine u proceduru, da će se donijeti u idućoj godini novi zakon o porezima u kojem će biti ukinut porez na sve mirovine Hrvatskoj. To je jedna velika stavka, nešto za što smo se godinama zalagali, naveo je.

Dodao je kako je riječ o velikim sredstvima, posebno za jedinice lokalne samouprave koje će ostati bez značajnih sredstava koje dobivaju od poreza na mirovine. Primjerice, Grad Zagreb će imati oko 20 milijuna eura manje u svom proračunu, a Grad Vukovar oko 600 tisuća eura manje.

Početkom iduće godine zakon će ići u prvo čitanje, a u drugoj polovici donijet će se konačan prijedlog zakona koji će stupiti na snagu početkom 2027. godine od kada će se u potpunosti ukinuti porez na sve mirovine, najavio je Gabričević.

U Zagrebu, ako umirovljenik prima mirovinu od 850 eura, njemu se oporezuje 250 eura, što je mjesečno oko 27 eura, a godišnje oko 350 eura.

- Prema tome, takvom umirovljeniku njegova će mirovina godišnje biti povećana za gotovo 350 eura. Značajno će to utjecati na poboljšanje standarda mnogih umirovljenika. U Zagrebu imate preko 60.000 umirovljenika koji plaćaju porez na mirovine. Prema tome, stavka je itekako značajna, poručio je Gabričević.

Inkluzivni dodatak: Broj novih predmeta se smanjuje

Odgovarajući na pitanja o inkluzivnom dodatku, miistar Piletić je rekao kako mu je žao kada se dogode situacije da zbog velikog broja zahtjeva, a malog broja vještaka, netko još nije dobio potreban nalaz i samim time pripadajući inkluzivni dodatak.

Napomenuo je kako su ubrzali proces te da se, s obzirom na vrhunac vala zahtjeva, broj novih predmeta smanjuje, ali i da sada postoji velik broj obnovljenih predmeta u slučajevima gdje su korisnici dobili inkluzivni dodatak, a nisu zadovoljni odgovarajućim razinom, pa je "dobar dio" njih u odbijenim zahtjevima. 

Plenković: Dodatak za umirovljenike nastavak je poboljšanja njihovog položaja

Premijer Andrej Plenković objavio je na svom profilu na društvenoj mreži X da će godišnji dodatak za 1,23 milijuna umirovljenika u 2025. godini iznositi šest eura po godini staža, što je nastavak Vladinih mjera čiji je cilj poboljšanje položaja starijih sugrađana.

Kako je premijer dodatno pojasnio, to je mjera koja je dio novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a donosi se uz potporu partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika. U prosjeku umirovljenički godišnji dodatak iznosit će 171 euro i s njegovom isplatom prosječna će sveukupna mirovina iznositi više od 704 eura na kraju 2025. godine, objavio je Plenković na X-u.

Također je napisao da je vladin cilj da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura. U dijalogu s predstavnicima umirovljenika nastavit ćemo unaprjeđivati položaj naših sugrađana starije životne dobe, istaknuo je dodatno premijer.

Stranka umirovljenika: U zdravim društvima starije osobe nisu pasivni korisnici već pokretači napretka

Stranka umirovljenika čestitala je Međunarodni dan starijih osoba, te pozvala da se društvo mobilizira na pomoći potrebitima, ali i da se sukladno UN-ovom apelu "potiču transformativne uloge starijih osoba u djelovanju, lokalno i globalno".

- Podignimo svijest o prilikama i izazovima starenja stanovništva, istaknula je Stranka umirovljenika te podsjetila kako redovito poziva da se šira zajednica mobilizira za rješavanje poteškoća s kojima se suočavaju starije osobe, naglasivši da to nije briga samo Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

- Ta dva ministarstva trebaju integrirano djelovati, ali i sva druga ministarstva mogu i moraju doprinijeti svojim programima uključenosti starijih u društvo, navode u priopćenju.

Globalne brojke govore da se udio starijih od 65 godina sa deset posto popeo na 17 posto, a u Europi je već sada 22 posto udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu.

Projekcije OECD-a govore da će do 2040. godine u Europi taj udio porasti na 27 posto. U Hrvatskoj je već sada udio starijih oko 25 posto u čak tri županije.

Iz Stranke umirovljenika navode kako je mirovina 37 posto svih Hrvatskih umirovljenika ispod praga siromaštva (617 eura), a da je čak 61 posto umirovljenika samaca u zoni siromaštva.

HCK se dnevno susreće s tisućama starih i nemoćnih ljudi koji žive u siromaštvu, te su pokrenuli humanitarnu inicijativu "Naši stariji nas trebaju". SU poziva građane da se uključi u akciju svatko tko može.

- Ne obuhvaća Crveni križ sve potrebite, a ipak je na njihovoj brizi 86.000 korisnika. Polovicu čine starije osobe. Okrenimo se svi oko sebe i nađimo način da pomognemo onima koji našu pomoć trebaju. Stvarajmo bolje uvjete za puno uživanje ljudskih prava generacijama koje dolaze u treću dob, poručuju iz Stranke umirovljenika.

Također, pozivaju i na međugeneracijsku suradnju između mladih i starih.

Istraživanja pokazuju da se trećina starijih susreće s diskriminacijom po dobi, a ona se u društvu i najmanje osporava, za razliku od primjerice rasizma ili seksizma.

- Rješavanje problema počinje prepoznavanjem problema, ističu iz Stranke umirovljenika.

U povodu 35. godine obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba UN poziva svijet „na prepoznavanje i podršku transformativnoj ulozi koju starije osobe imaju u poticanju djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini“.

- Kao društvo trebamo cijeniti i iskoristiti tu transformativnu ulogu starijih osoba u izgradnji otpornih i pravednih društava. U zdravim društvima starije osobe nisu pasivni korisnici već pokretači napretka. Doprinose svojim znanjem i iskustvom u područjima kao što su zdravstvena jednakost, financijska dobrobit, otpornost zajednice i zagovaranje ljudskih prava, zaključuju iz Stranke umirovljenika.

HZJZ obilježio Međunarodni dan starijih osoba sadnjom sitnolisne lipe

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) obilježio je u srijedu Međunarodni dan starijih osoba sadnjom sitnolisne lipe, čime je simbolično ukazano na važnost poštivanja i doprinosa starijih građana društvu, a u Hrvatskoj je više od 900 tisuća osoba starije do 65 godina.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da Hrvatska danas obilježava trostruki jubilej - UN-ovu Dekadu zdravog starenja, Međunarodni dan starijih osoba i nacionalni Mjesec brige o starijima.

- U Hrvatskoj je više od 24 posto stanovništva, odnosno gotovo svaka četvrta osoba, starija od 65 godina što je više od 900 tisuća građana, a njihov će udio i dalje rasti. To od zdravstvenog sustava zahtijeva ozbiljnu prilagodbu, rekao je Capak.

Ulagati u prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih bolesti

Dodao je kako je nužno razvijati sustav dugotrajne skrbi te ulagati u prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti, koje su najčešće u starijoj dobi.

- Naš cilj je ne samo liječiti posljedice, nego pripremiti ljude za duži životni vijek kako bi što dulje mogli aktivno pridonositi društvu, gospodarstvu i vlastitim obiteljima, rekao je ravnatelj HZJZ Capak.

Voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Ivana Brkić Biloš naglasila je kako starije osobe najviše obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti te kroničnih plućnih oboljenja.

HZJZ provodi nacionalne programe ranog otkrivanja raka

- Naša je zadaća povećati svijest javnosti, osobito u mlađoj dobi, kako bi se čimbenici rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, fizičke neaktivnosti i pretilosti smanjili i time odgodio nastanak bolesti, rekla je Brkić Biloš.

Podsjetila je da HZJZ provodi nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice, pilot-programe za rano otkrivanje raka prostate te pripreme za nacionalni program ranog otkrivanja melanoma.

Voditeljica Odjela za praćenje i analizu zaštite zdravlja starijih osoba Vesna Štefančić Martić upozorila je na prisutnu stigmatizaciju starijih u društvu.

Omogućiti starijima da ostanu uključeni u radne, sportske i intelektualne aktivnosti

- Mnogi građani i nakon 65. godine života ostaju kompetentni i aktivni. Važno je ne gledati na starost samo kroz broj godina, nego kroz kvalitetu i mogućnost doprinosa, rekla je. Naglasila je da društvo mora stvoriti uvjete koji će im omogućiti da ostanu uključeni u radne, sportske i intelektualne aktivnosti.

Ulaganje u zdravlje starijih znači ulaganje u budućnost čitavog društva, poručili su iz HZJZ-a.

Sadnja lipe, koju Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje kao simbol brige za starije, poslužila je kao poruka da briga za starije i promicanje zdravlja trebaju ostati u središtu zdravstvene politike, osobito u našoj zemlji u kojoj je svaka četvrta osoba starija od 65 godina. Sitnolisna lipa posađena je u dvorištu HZJZ-a.