Dan žena uz brojna upozorenja na rodnu neravnopravnost

Po ostvarenom stupnju ravnopravnosti žena Hrvatska među članicama EU-a osjetno zaostaje u brojnim područjima među kojima su prekarni rad, nezaposlenost, lošije plaće i uvjeti rada, kaže u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena pravobraniteljica Višnja Ljubičić.

- Hrvatska se nalazi među državama s iznadprosječnom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji, pri čemu su žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca, kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Iako su rodni jaz u plaćama i mirovinama kontinuirano prisutni na štetu žena, pozitivno je što nisu toliko izraženi u usporedbi s podacima na razini prosjeka EU-a, dodaje.

- U Hrvatskoj je prisutan negativan trend prekarnog rada, po čemu smo među zemljama s najvećom stopom takve vrste rada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje riječ je o približno 6,5 puta većoj prisutnosti ugovora o radu na određeno vrijeme od ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kaže Ljubičić.

Kad se tomu pridoda činjenica da su životna dob, trudnoća i majčinstvo dominantni čimbenici rodne diskriminacije žena na tržištu rada, nije teško pojmiti posljedice koje takve okolnosti ostavljaju na položaj žena u području zapošljavanja i rada te u hrvatskom društvu u cjelini, nastavlja.

Noćni marš u Zagrebu: Feminizam nema granica

U povodu Dana žena u Zagrebu se tradicionalno održava Noćni marš, ove godine pod sloganom "Feminizam nema granica". Povorka je krenula u 18 i 30 od HNK prema Zrinjevcu, a tamo je i ekipa HRT-a. U središnji Dnevnik HTV-a javila se novinarka Jelena Šarić. Izvijestila je o glavnim porukama izrečenim na Noćnom maršu.

- Marš ove godine nosi poruku da borba za prava žena, prava radnika i svih marginaliziranih skupina nema granica, niti geografskih niti političkih. Poruka je to organizatora feminističkog kolektiva Faktiv koji ističu da se svih nas tiču svi ratovi i svi oblici nasilja. Ovom već tradicionalnom povorkom želi se ukazati na ugroženost ženskih prava, ali i na nužnost zaštite već stečenih sloboda. To se posebno odnosi na već stečena reproduktivna prava žena, stoga se zahtijeva dostupno javno zdravstvo za sve žene, kao i dostupan i besplatan pobačaj, rekla je Šarić.

Dodala je kako se večeras korača i protiv seksualnog uznemiravanja.

- Večeras su u fokusu i prava radnika i radnica bez obzira na njihovu geografsku pripadnost, njihovo državljanstvo, kao i na njihov status radnika, koji su, kao što znamo, često na meti vrijeđanja i često su izloženi i fizičkim napadima. Brojni građani koji su se okupili večeras u ovoj povorci centrom Zagreba uzvicima, zvižducima, transparentima zahtijevaju socijalnu i ekonomsku ravnopravnost žena, kao i njihovu zaštitu od nasilja kojem su svakodnevno izloženem istaknula je Šarić.

Sudionice Marša za kraj naglašavaju da koliko god se svijet promijenio i napredovao da istinska borba za ravnopravnost i dalje traje.

- Ovogodišnji slogan je "feminizam bez granica" budući da je bilo vrlo važno podcrtati da je feministička borba u prvom redu internacionalna i da se nas kao feministkinje svaki oblik nasilja i svaki oblik rata tiče, rekla je književnica Luiza Bouharaoua.

- Svake godine u Hrvatskoj je ubijeno dvoznamenkasti broj žena i to se ne mijenja. Donesen je Zakon o femicidu, ali mi znamo da imamo neke dobre zakone, kao i Zakon o abortusu koji se sustavno ne provode u praksi, tako da treba raditi i na obrazovanju i na osvještavanju, ne isključivo na zakonskim procedurama, ispričala je članica Faktiva Vedrana Bibić.

- Žene su definitivno podcijenjene u našem društvu i u društvu općenito. Imaju manje plaće, što god moraju napraviti, moraju prvo pitati muškarce, poručila je prosvjednica Ivka.

Osijek: Noćni marš pod sloganom "Žena s glasom"

"Žena s glasom" slogan je ovogodišnjeg Noćnog marša koji se u subotu, povodom Međunarodnog dana žena održao na osječkim ulicama, a sudionici su upozorili na potrebu osvješćivanja javnosti o položaju žena u društvu.

Uz ritam bubnjara iz inicijative Noćni marš Osijek i zviždaljki te istaknutih brojnih transparenata, povorka je krenula sa središnjeg Trga Ante Starčevića. Nekoliko stotina okupljenih kretalo se Kapucinskom ulicom, Ulicom Europske avenije sve do Parka Kralja Držislava u kojemu su kod Školjke uz glazbeno-scenski program upućene poruke, inicijative i zahtjevi državnim institucijama.

I ovogodišnji, treći po redu, Noćni marš organizirala je inicijativa Noćni marš Osijek u kojoj je sudjelovao i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava čija je izvršna direktorica Natalija Havelka istaknula da se marširalo za bolje radne uvjete svih radnica i dostojanstvene plaće, da radna mjesta, domovi, ulice, obrazovne institucije, zdravstvene ustanove ne budu mjesta nasilja i da žene sustav mora zaštiti.

Ne postoji organizirani sustav ranog prepoznavanja i prevencije nasilja, kao ni kontinuirani rad na unapređenju nenasilnih metoda rješavanja sukoba u vezama, braku i obitelji, tvrdi Havelka. Dodala je kako je hrvatsko zakonodavstvo manjkavo po pitanju obveza odgovornih osoba u zdravstvenim ustanovama kada liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik bude optužen za kazneno djelo koje je nespojivo s obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Osmi riječki Noćni marš za 8. mart pod sloganom Feminizam nema granica

Tradicionalni prosvjedni skup podrške borbi za ženska prava - osmi riječki Noćni marš za 8. mart, koji su organizirali inicijativa Građanke i građani Rijeke i udruge PaRiter, SOS Rijeka i LORI pod sloganom Feminizam nema granica, održan je u subotu u središtu Rijeke.

Nakon okupljanja kod Spomenika oslobođenju na Delti, oko 400 sudionica i sudionika marša prošlo je Korzom, a središnje okupljanje održano je na Trgu 128. brigade, uz prijevod na znakovni jezik.

Pred okupljenima su govorili nebinarna osoba i aktivist Dolina Brala, poduzetnica i aktivistica Jovana Čutul i još nekoliko sudionica marša.

Poručile su da borba protiv nejednakosti, koja je u srži patrijarhata, može biti efikasna samo ako se držimo zajedno. Pozvale su na solidarnost sa svima koje se bore s nezaposlenošću i siromaštvom, a država ih primorava na besplatan rad, koje se bore s nepravednošću i pretrpanošću zdravstvenog sustava i protiv korumpiranih vlada.

Pozvale su na solidarnost sa žrtvama femicida, koje, smatraju, policija i sustav nisu zaštitili, sa svima koje žele pobaciti, a to ne mogu, s trans osobama čija se egzistencija propitkuje, sa svima koji se suočavaju s marginalizacijom i diskriminacijom.

Organizatorice i sudionice marša pozvale su na solidarnost sa srpskim studenticama, sa stranim radnicama, sa svima koje se bore za opstanak u stranim zemljama, usprkos rasizmu i ksenofobiji.

Pozvale su na solidarnost s onima koje se bore protiv okupacije i genocida u Palestini, Sudanu, Kongu, i na Bliskom istoku, u Sjevernoj i Latinskoj Americi, na Balkanu, Ukrajini, u Indiji, odnosno svugdje gdje su žene suočene s posebnim izazovima i opasnostima kao što su femicidi, seksualno nasilje, ograničavanje sloboda i pristupa informacijama, zaštiti, materijalnim resursima, novcu.

Udruga Domine u Splitu je organizirala deveti Marš za prava žena 

Magdalena Šipić izvijestila ja za Dnevnik HTV-a kako organizatori splitskog Marša za prava žena kažu da danas marširaju u znak sjećanja na žene koje su kroz povijest protestirale protiv patrijarhalnih struktura moći, a danas za žene koje se protive nasilnicima i nepravdi.

- U pitanju je nužnost, a ne simboličan čin jer su danas prava žena pod prijetnjom. Ističe se i pokušaj ograničavanja stečenih reproduktivnih prava žena, ignoriranje seksualnog uznemiravanja na fakultetima te pokušaj umanjivanja nasilja u obiteljima i partnerskim vezama, ali i sve češća i brutalnija nasilja nad ženama koja institucije ne sankcioniraju na odgovarajući način. Naglašavaju kako nema jasnih politika za zaštitu žena, kazala je.

Dodaje kako je današnji 9. javni Marš za prava žena u Splitu organiziran pod sloganom „Računajte na otpor” s kojim su organizatori željeli poslati jasnu poruku solidarnosti i zajedništva, a mjerodavne potaknuti da preuzmu odgovornost za zaštitu prava žena.

- Žene su zaista u Hrvatskoj ugrožene. Može se činiti da nije tako, da u svakodnevici živimo dobro, da, evo danas, možemo izaći na ulicu i zahtijevati naša prava. No kada se pogledaju podaci, ali i smjer u kojem javne politike i pritisci idu, žene su u Hrvatskoj ugrožene, naglasila je Valerija Barada, profesorica sociologije.

- Došle smo poduprijeti ovaj marš da se podsjeti da žene neće dopustiti da ih se vraća, rekla je prosvjednica.

Nakon dolaska Marša na Pjacu pročitan je proglas kojim se od donositelja odluka traže 'jasne politike za zaštitu prava žena'.

Odbijamo prihvatiti deklarativne osude nasilja prema ženama i tražimo jasne politike, mjere i zakone kojim će nam se osigurati socijalnu pravdu i sigurnost na radnom mjestu, u javnom prostoru, na fakultetima u našem domu", naveli su u proglasu iz udruge Domino.

- Zahtijevamo vaš glas i odluke protiv svih društvenih i političkih praksi kojim se želi uništiti dostojanstvo i sigurnost žena, te pravo na slobodno odlučivanje i život bez nasilja, dodaje se.

Iz udruge Domino naveli su i kako "napadi na žensku slobodu dolaze i kroz uskraćivanje reproduktivnih prava".

Kažu kako 75 posto građana Hrvatske smatra da žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće, a 70 posto građana ne podržava javne molitve i "Vitezove srca Marijina" na trgovima".

- Unatoč tomu, religijske i političke skupine vrše sve veći pritisak kako bi ograničile reproduktivna prava žena, ustvrdili su u proglasu iz udruge Domino.

- Bez obzira na kojoj smo liniji političkog, svjetonazorskog ili religijskog spektra, borba za ravnopravnost, slobodu, za život bez nasilja i dostojanstven rad, borba je svih u obrani ženskih i ljudskih prava, poručili su.

Dan žena obilježen i u Vukovaru

Dan žena obilježen je i u Vukovaru gdje je gradonačelnik Ivan Penava na gradskoj tržnici čestitao sugrađankama i darovao im ruže. Tim povodom rekao je da se važnost njihove uloge u obitelji, ali i društvu ne smije zaboraviti.

- Mislim da je u ovo vrijeme ubrzanog načina života jako bitno, čak i u vrijeme izgubljenih sustava vrijednosti, poprilično pogubljenih, svaki dan trebamo primjerom ipak davati do znanja da mi muškarci cijenimo ljepši, nježniji spol, vodimo brigu o njima ne samo kroz ovu simboliku na današnji dan, nego bi to bilo lijepo kad bi se radilo svaki dan, naglasio je gradonačelnik Vukovara.

Koprivnica: " Nije ostvaren znatniji pomak u proteklih 150 godina"

U Koprivnici, u organizaciji Povjerenstava za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije, svim ženama koje su prolazile pokraj gradske tržnice darovano je cvijeće. 

Članice Odbora za ravnopravnost spolova iskoristile su tu prigodu i da potaknu žene na jačanje ravnopravnosti i njihova položaja. 

Smatraju da nije ostvaren znatniji pomak u proteklih 150 godina otkako su se žene izborile za pravo glasa, bolja radna prava i uvjete rada.

- Svaka od nas u svom segmentu u svom okruženju da se bori i da se izbori za mjesto koje joj pripada za podjelu kućanskih poslova, za uvažavanje u poslovnom svijetu, za bolje pozicije koje smo mi žene svojim radom i rezultatima zavrijedile ne samo zato što smo žene ili zato što činimo žensku kvotu. To je cilj naših aktivnosti, naglasila je Verica Rupčić, predsjednica Povjerenstava za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije.

Vozačice u Slavonskom Brodu policajci iznenadili ružom

Na Dan žena u Slavonskom Brodu vozačice su policajci iznenadili ružom. Tradicionalna je to akcija brodsko-posavskih plavaca. 

U prometu su, kažu, žene opreznije i savjesnije pa im i na ovaj način žele zahvaliti. 

Nakon prvotnog šoka zbog znaka STOP - vozačice je gesta razveselila i uljepšala im sunčanu subotu.

Dominantno "muško" područje

Kao ključan problem koji pridonosi jazu u plaćama i mirovinama pravobraniteljica navodi trendove prema kojima su žene nadzastupljene u slabije plaćenim sektorima.

Ljubičić ističe da su na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj žene i dalje osjetno podzastupljen spol, o čemu svjedoče podaci o udjelu izabranih žena na pozicije političkog odlučivanja.

Na posljednjim parlamentarnim izborima izabrano je 25 posto žena, dok ih je na posljednjim lokalnim izborima izabrano 27 posto, pri čemu najmanje žena ima na čelnim i izvršnim pozicijama župana, gradonačelnika i načelnika.

Nije dobra ni zaštita žena u području reproduktivnog zdravlja i prava, dodaje, što uključuje uvjete u rodilištima, dostupnost ginekološke skrbi i zdravstvenih usluga vezanih za planiranje obitelji te propuste u postupanju zdravstvenog osoblja.

- Velik problem također predstavlja rodno utemeljeno nasilje, kaže.

Objašnjava da je u posljednjih 10-ak godina prisutan kontinuirani rast broja kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji i među bliskim osobama te istodobno pad broja prekršajnih djela.

Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske organizirala je javnu akciju

Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske organizirala je javnu akciju u parku Zrinjevac. Cilj je upozoriti na uznemiravanje i nasilje koje žene doživljavaju na radnome mjestu.

Objavljeni su i rezultati istraživanja koje je SSSH prošle godine proveo u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert prema kojima čak 60 posto anketiranih smatra da je u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje na radnome mjestu česta pojava.

Gotovo 45 posto anketiranih koji su doživjeli seksualno uznemiravanje najčešće nije ni na koji način reagiralo, a u slučajevima kada se uznemiravanje prijavilo, u gotovo samo 27 posto slučajeva je prestalo.

- Iza ovih svih priča ne stoje neke izmišljene priče nego stvarne žene, stvarne priče i stvarne traume u kontekstu seksulnog uznemiravanja i danas je poruka da žene budu hrabre, da budu glasne i da potraže zajednicu u ovom kontekstu i od sindikata i podršku zajednice i tako i podršku u pravnoj zaštiti, kazala je Nediljka Junaković, stručna suradnica za edukaciju i mlade SSSH-a .

Brutalizacija nasilja

To upućuje na tzv. brutalizaciju nasilja, pri čemu su žrtve većinom žene, a počinitelji uglavnom muškarci, kaže pravobraniteljica.

- Prema podacima koje smo dobili od MUP-a i koje ćemo objaviti u našem Izvješću o radu za 2024. godinu, prošle godine je evidentirano ukupno 18 ubojstava počinjenih na štetu bliskih osoba, od čega se u 12 slučajeva radilo o osobama ženskog spola, dodaje.

Pravobraniteljica ističe i da su rodni stereotipi o poželjnim i tradicionalno predodređenim ulogama za žene i muškarce još uvijek snažno prisutni te da su odgoj i obrazovanje tek jedno od područja u kojem je izrazito važno raditi na njihovu iskorjenjivanju.

Među ostalim problemima, ističe i da mediji obiluju seksizmima i senzacionalizmom s karakteristikama narušavanja privatnosti i osobnog dostojanstva žrtava rodno utemeljenog nasilja.

Kad je riječ o obrazovanju, naglašava pravobraniteljica, žene su uspješniji spol, što je najviše izraženo u području visokog obrazovanja.

U broju diplomiranih studenata/ica u posljednjih 20-ak godina na godišnjoj razini bilježi se kontinuirani omjer od 60 prema 40 posto u korist žena.

No, u privatnoj sferi, žene su, dodaje, i dalje te koje obavljaju većinu neplaćenog posla vezano uz kućanstvo te skrb o djeci i starijim članovima obitelji.

Ipak napredak

- Ipak, mogu reći da smo u proteklom razdoblju napredovali i unaprijedili sustav zaštite ljudskih prava i razinu poštovanja ljudskopravnih standarda u području ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj, kaže Ljubičić.

U sustavu zaštite ljudskih prava radi već 25 godina, a posljednjih 15-ak godina je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Ističe da se u radu te institucije vidi porast razine osviještenosti građanstva i koncentracija kritičnosti u društvu o pitanjima diskriminacije i položaja žena.

- Pravni okvir je konkretno unaprijeđen, institucionalni mehanizmi postoje već dugi niz godina, a prihvaćanje mjera koje pravobraniteljica ima ovlast izricati proteklih godina na zavidnoj je razini, objašnjava Ljubičić.

Ističe, međutim, i da je potrebno kritički sagledati brzinu ostvarenog napretka i probleme s kojima se društvo još uvijek suočava.

One gase požare, spašavaju životinje, pomažu u nepogodama

Žene u vatrogastvu nisu nikakva novost, ali kad ih je pet u jednom lokalnom DVD-u onda to zaslužuje posebnu priču. Zato smo otišli u Pakoštane, kako bi zabilježili iskustva triju vatrogaskinja, kojima gašenje požara i humanitarni rad čine zadovoljstvo.

Put ženama u DVD-u Pakoštane-Vrgada-Vrana prve su prije devet godina otvorile Dijana Ležaić i Katarina Kukin.

Dijani je nakon iskustva s ratišta, dugo želja bila postati vatrogaskinja.  Katarina se vatrogascima pridružila 2016. i to nakon velikih požara koji su harali zadarskim krajem.

Međunarodni dan žena obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće.

Prosvjednice je tada rastjerala policija, a dva mjeseca poslije osnovan je prvi sindikat radnica.

Ujedinjeni narodi 1975. godine proglasili su 8. ožujka Međunarodnim danom žena.

Dan žena predstavlja povijesnu borbu koju su žene morale voditi da bi uživale jednaka prava kao muškarci.

Ove se godine to čini pod krilaticom Za SVE žene i djevojke. Prava. Ravnopravnost. Osnaživanje.

Infografika: Koliko se zaposlenih žena u RH nalazi na menadžerskim pozicijama?

Infografika prikazuje udio žena na menadžerskim pozicijama u europskim državama u 2023. godini.

Švedska je na vrhu liste s 43,7 posto žena u menadžmentu, dok je prosjek Europske unije 34,8 posto.

Hrvatska se nalazi pri dnu liste s 23,8 posto, dok je Luksemburg posljednji s 22,2 posto.

Guterres: Prava žena ugrožena

Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da su prava žena ugrožena te najavio inicijativu za njihovu zaštitu.

UN upozorava da je ravnopravnost žena još daleko, a nasilje nad njima i dalje rašireno te da žene moraju biti u središtu donošenja odluka jer njihovo sudjelovanje donosi dugotrajan mir i prosperitet.

Guterres je upozorio na rast digitalnog i stvarnog nasilja te pozvao na hitnu akciju.

- Suočavamo se s agresivnim otporom prema rodnoj ravnopravnosti - što ugrožava teško stečeni napredak u području ženskih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ne smijemo stajati po strani. Moramo se suprotstaviti tom nazadovanju, rekao je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

Poruku pape Franje u povodu Dana žena na svetoj misi u bazilici sv. Petra u Vatikanu pročitao je kardinal Pietro Parolin.

- I dalje se kladite na žene, na njihovu sposobnost prihvaćanja, velikodušnost i hrabrost. Žene moraju moći računati na potporu cijele civilne i crkvene zajednice, a Centri za život mogu postati referentna točka za sve. Zahvaljujem vam na stranicama nade i nježnosti koje vam pomažu da se upišete u knjigu povijesti, pročitao je Parolin poruku pape Franje.