Milanović i Plenković nakon tri i pol godine za istim stolom

Nakon tri i pol godine, u petak će se u Uredu predsjednika na Pantovčaku održati sjednica Vijeća za obranu. Za istim stolom naći će se predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković i ostali članovi Vijeća. Na dnevnom redu bit će dva važna strateška dokumenta, Strategija obrane Republike Hrvatske i i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga.

Predsjednik Zoran Milanović komentirao je činjenicu da se Vijeće za obranu sastaje tek nakon tri i pol godine rekavši "bolje ikad nego nikad". Premijer Andrej Plenković izjavio je da će obrambena strategija i plan razvoja OSHR biti na dnevnom redu, ali ne i obvezni vojni rok.

Milanović: Raspravit ćemo neke dokumente, neke smo trebali davno

- Razgovarali smo da bi to bilo između dva izborna kruga, to je bio zajednički stav, raspravit ćemo neke dokumente, neke smo trebali davno, ali, iako ne volim tu poštapalicu, bolje ikad nego nikad, kazao je Milanović nakon što je s premijerom Andrejem Plenkovićem za ovaj petak dogovoreno sazivanje Vijeća za obranu, koje se posljednji put sastalo prije tri i pol godine.

Na Vijeću će se raspraviti vojni dokumenti koje je Vlada uputila predsjedniku - nacrt Strategije obrane RH i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH.

- Neki dokumenti su u mojoj ingerenciji, neke Vlada i vladajuća većina može donijeti formalno i bez mene, ali bilo bi dobro da se dogovorimo jer kasnije to može imati, a ne bi trebalo imati, daljnje reperkusije na upravljanje vojskom, dodao je predsjednik.

O obveznom vojnom roku

Uvođenje obvezne temeljne vojne obuke u trajanju dva mjeseca Milanović pozdravlja.

- Svatko se od toga može izuzeti i tražiti civilnu formu služenja vojnog roka, ali mislim da je ovo, kako je zamišljeno, bolje od onog što imamo trenutno, a trenutno nemamo ništa. Ostajemo bez pričuve i potrebno je da se motivacijom veći broj ljudi nagovori da se uključe u obuku, koja traje dva mjeseca, kraće ne može, i to je prekratko, ali i to je bolje nego što je bilo do sada, rekao je.

Na pitanje novinara nakon otvaranja međunarodnog znanstvenog skupa "FEBST International Conference" u Brelima je li ovo početak "zatopljenja" odnosa s premijerom Plenkovićem, Milanović je podsjetio kako je on i do sada predlagao sazivanje Vijeća za obranu.

- Koliko sam puta zvao na sazivanje tog tijela i Vijeća za nacionalnu sigurnost zadnje tri godine? Trideset puta, pretjerujem, deset puta, ali bolje ovako nego onako, rekao je.

'Zaključci NATO-a nemaju zakonski karakter'

Govoreći o najavama NATO-a o povećanju izdvajanja država članica za obranu na pet posto BDP-a u idućem desetljeću, Milanović je kazao da zaključci NATO-a nemaju zakonski karakter. Odluku o tome donosi Vlada, dodao je predsjednik, koji smatra da Hrvatska to ne može ispuniti. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić ranije je istaknuo kako će sve članice na samitu u lipnju podržati povećanje izdvajanja za obranu, dodajući kako je Hrvatska do 2030. spremna dosegnuti tri posto.

- To nije zakon, ako NATO i donese takvu odluku na sljedećem samitu, to nema zakonski karakter. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali da ćemo ih biti u stanju provesti, hoćemo isto kao druge države - nećemo biti u stanju to provesti, to je previše. Hrvatska trenutno troši manje od 2 posto, što bi bilo dvije milijarde dolara, a pazite što je pet posto - to je 5 milijardi, istaknuo je Milanović.

Komentirajući Anušićeve izjave da bi Hrvatska mogla u EU postati vodeća u proizvodnji malih borbenih dronova, predsjednik je poručio kako bi volio da je to moguće.

- To znači da bismo i mi mogli za svoje potrebe nabaviti nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj i to vjerojatno po boljoj cijeni jer iznosi koji se trenutno daju za borbene sustave su stravični. Neki dan je Indija ostala bez jednog Rafalea u tren oka, a platili su ga više od 200 milijuna eura. No, neke stvari su zadane, mi ne možemo kupovati od Kineza ili Rusa, ali onda smo na jako suženom tržištu i nema tu Vlada nekakav manevarski prostor, ali ono što ima je da ipak vodi računa o tome da to ne preplaćujemo, ustvrdio je. 

'Mladi muškarci nose ratove na grbači'

Istaknuo je da je Europa trenutačno u patetičnoj poziciji te da njezina fiskalna i vanjska politika ne mogu funkcionirati na način na koji funkcioniraju nacionalne države. Uz to je predsjednik Milanović rekao i da je Europa zapala u ozbiljnu demografsku krizu.

- Takva je, srećom, i Rusija, pa onda, barem u nekoj doglednoj budućnosti nema ozbiljnijeg problema od provale bijesa horde mladih muškaraca koji ne znaju što bi sa sobom pa kada ih se naoruža rade nered. Uvijek je problem u mladim i nezaposlenim muškarcima, rekao je.

Dodao je da, ako to i ne izazove ratove, izazovu ih oni stariji. Dodao je: "Mladi definitivno na svojoj grbači nose ratove, pa tako i ovaj u Ukrajini, mada tu su uključeni i neki stariji ljudi".

Plenković: Obvezni vojni rok nije tema prve sjednice

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da će obrambena strategija i plan razvoja Oružanih snaga biti na dnevnom redu sjednice Vijeća za obranu ovog petka, ali ne i obvezni vojni rok.

- Teme su poznate, to su strategija obrane i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Dokumenti su pripremljeni, vode se konzultacije oko nekih sitnih detalja i to je sve. Bit će to prva sjednica toga tijela nakon studenoga 2021.godine. Vojni rok nije među temama, o njemu će se razgovarati kasnije,  kazao je Plenković u izjavi novinarima u Karlovcu.

Vlada vodi računa o modernoj tehnologiji koja se koristi u ratnim operacijama, poručio je premijer komentiravši izjavu ministra obrane Ivana Anušića iz Bruxellesa, koji je kazao da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji u proizvodnji malih borbenih dronova.

Plenković o razvoju hrvatske vojne industrije

- Jako je dobro da postoje tvrtke u Hrvatskoj koje su odmakle po razvoju svoje tehnologije, mislim da su odlične za vojnu industriju. Jačat ćemo cijeli obrambeni klaster, ministar vodi dijalog s brojnim dionicima koji se bave proizvodnjom ili naoružanja ili povezane opreme za Hrvatsku vojsku, rekao je.

Što se tiče tvornice streljiva, od nje se nije odustalo, napomenuo je Plenković, a taj bi projekt mogao biti realiziran za jednu do dvije godine.

- Ima više partnera koji su zainteresirani za suradnju s Hrvatskom, riječ je o velikim poznatim vojnim industrijama iz Europe. Vodimo računa da je cijela Hrvatska vojska u velikoj tranziciji sa stare istočne tehnologije na zapadnu, mislim da smo tu napravili ogromne iskorake, kazao je.

Kao primjere premijer je naveo oklopna vozila Bradley, koji se moderniziraju u tvornici Đuro Đaković i borbene avione Rafale, veći dio njih javnost će vidjeti na Dan državnosti 30.svibnja, dodao je. 

Sjednica bi mogla biti test budućih odnosa predsjednika i premijera

Od posljednje sjednice Vijeća za obranu geopolitička situacija postala je znatno složenija, a nova sjednica u petak mogla bi biti i test budućih odnosa predsjednika i premijera.

- Naravno da su brojni sukobi, prijepori koji su se događali ostavili određene tragove, ali ponavljam, vremena su vrlo zahtjevna, složena, traže odgovornost od onih koji su dobili povjerenje građana, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora (HDZ).

Oba dokumenta nakon sjednice Vijeća za obranu naći će se i u saborskoj proceduri. Mnogo toga također će ovisiti o dogovoru Pantovčaka i Banskih dvora.

- Naravno, puno je lakše raspravljati i rasprava bude konstruktivnija, stupanj suglasnosti veći ako se to prethodno usuglasilo na tijelu koje ima politički mještovit sastav kao što je u ovom trenutku Vijeće za obranu, rekao je Arsen Bauk, predsjednik Odbora za obranu (SDP).