Milanović: Poljoprivreda je strateška grana koja traži maksimalnu pozornost

Svečana sjednica Fakultetskog vijeća Agronomskog fakulteta održana je u Zagrebu u povodu 105. obljetnice djelovanja, na kojoj je rečeno da su pred poljoprivrednim znanostima izazovi kako osigurati dovoljno hrane u sve izraženijim klimatskim promjenama.

Dekan Ivica Kisić kazao je da je dugo u povijesti toga Fakulteta poljoprivreda bila sinonim za gospodarstvo i ostvarivala većinu bruto nacionalnog dohotka, da bi posljednjih desetljeća spalo na dva posto udjela BDP-a Hrvatske.

Zadnjih nekoliko godina počelo se govoriti o samoodrživosti poljoprivredne proizvodnje, kazao je i dodao da to daje novu perspektivu njegovu Fakultetu i da poljoprivredne znanosti moraju dati odgovor na izazove klimatskih promjena.

S time se složio i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, koji je čestitao Fakultetu veliku obljetnicu i istaknuo njegovu važnost u razvoju znanosti i visokoškolske nastave u Hrvatskoj, budući je Agronomski fakultet peta sastavnica po starosti osnivanja na Zagrebačkom sveučilištu.

Milanović: Poljoprivreda je strateška stvar

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća koja je održana povodom 105. obljetnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Čestitam ovu impresivnu godišnjicu, 105. obljetnica Agronomskog fakulteta je nevjerojatno dugo razdoblje koje pokazuje i dokazuje da je Hrvatska ovakvu instituciju, i ne samo ovu, gradila i prije više od sto godina. I da smo, što se toga tiče, mogli biti država i ranije. Imali smo sve osim dva elementa koji definitivno i nužno čine državu, a to su vojska i diplomacija bez kojih nisi država, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović.

Sveučilište u Zagrebu predsjednik Milanović opisao je kao kolijevku hrvatske pameti i identiteta bez koje ne bismo bili ono što danas jesmo.

- To Sveučilište, i u okviru njega Agronomski fakultet, održalo se kao prava ukorijenjena institucija, u pravilu izvan politike, stranačke ili režimske, rekao je i podsjetio kako su Sveučilište u prošlosti vodile uglavnom nestranačke osobe.

U svom obraćanju predsjednik Milanović je govorio i o važnosti poljoprivrede kako za hrvatsko gospodarstvo, tako i za gospodarstvo cijele Europske unije.

- O čemu mi ovdje pričamo ako je poljoprivreda u hrvatskom BDP-u zastupljena sa dva posto. Što nije u redu, mi ili brojke nisu u redu? I kako je to uopće moguće? Dva posto hrvatskog BDP-a je nominalno manje od dvije milijarde dolara. To je beznačajna svota i nema smisla o tome razgovarati. Ili to, kao i mnoga mjerenja, ne pokazuje pravo stanje stvari? I Europska unija u strukturi svoje ekonomije poljoprivredu ima zastupljenu s dva posto. A istovremeno proračun Europske zajednice, današnje Europske unije, je na poljoprivredu alocirao 50 posto iznosa. Danas je to tričavih 30 posto svog novaca koji se prikuplja na razini Bruxellesa i Europske unije da bi se servisiralo djelatnost, što proizvodnju, što prezervaciju tla. Dakle, ne proizvodnju u užem smislu riječi. I sve to za nešto što predstavlja samo dva posto ekonomije, naveo je predsjednik Milanović.

Zbog toga je istaknuo kako sve te brojke treba uzimati sa skepsom, provjeriti nekoliko puta i biti svjestan „da je proizvodnja hrane - kao i ugljena i čelika radi koje je i osnovana Europska zajednica – ono ključno što je činilo razliku između sitosti i gladi, života i smrti, rata i mira“.

Zbog činjenice što danas 50 posto proračuna EU odlazi za poljoprivredu, a preostalih 50 posto za sve druge potrebe, predsjednik Milanović dodaje kako to dokazuje „da EU niti je bila, niti jest prava država i realno nikada neće biti i ne treba postati“.

- Na nama je da se, koliko je to moguće, osiguramo s tih dva posto PDB-a, nezasijanih i neobrađenih hektara i da nešto od toga napravimo. Da Podravka i druge takve hrvatske tvrtke budu najjače, najbolje, najkonkurentnije i najagresivnije na tržištu na kojem je hrana strateška sirovina, poručio je predsjednik Milanović te zaključio: „poljoprivreda je strateška grana koja ne može biti važnija nego što jest i kada gledamo značaj proizvodnje hrane, to traži našu maksimalnu pozornost“.

Osim predsjednika Milanovića na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća govorili su dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednica Uprave Podravka grupe dr. sc. Martina Dalić, zamjenik Glavnog tajnika ICA-e (Association for European Life Science Universities) dr. Simon B. Heath, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs i zastupnica u Hrvatskom saboru, izaslanica Predsjednika Hrvatskog sabora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

 

Nagrade i priznanja

Fakultet je dodijelio nagrade i priznanja, a u ime nagrađenih se zahvalio arheolog Preston Miracle sa Sveučilišta Cambridge, koji je podsjetio na uspjele projekte Fakulteta za agronomiju, koji su bili među najuspješnijim među više od 500 prijavljenih u Bruxellesu.

Sveučilište u Zagrebu je 2023. ostvarilo svoj najbolji rezultat na NTU Rankings (Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities) koji objavljuje najprestižnije tajvansko sveučilište National Taiwan University).

- Od ukupno rangirane 1044 institucije, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je poziciju između 501. i 550. mjesta, ali u polju poljoprivreda nalazi se između 301. i 350. mjesta. I na Šangajskoj je listi Sveučilište visoko pozicionirano, između 401. i 500. mjesta dok je u području poljoprivrednih znanosti još bolje, između 201. i 300. mjesta, kazao je dekan Kisić.

Agronomski fakultet na kraju 2023. godine imao je 429 zaposlenih djelatnika, a od toga polovicu doktora znanosti.