Milatović s državnim vrhom, želi ubrzanje europskog puta Crne Gore

U dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj stigao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prvi je to posjet predsjednika Milatovića Hrvatskoj nakon što je u svibnju prisegnuo na dužnost. Milatović se susreo s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Nakon sastanka na Pantovčaku Milatović je govorio o hrvatskoj potpori Crnoj Gori na putu prema Europskoj uniji.

Predsjednik Zoran Milanović primio je crnogorskog kolegu Jakova Milatovića na Pantovčaku u njegovom prvom službenom posjetu nekoj članici Europske unije. Ovo je prvi posjet Milatovića nekoj državi članici Europske unije nakon što je izabran i u svibnju ove godine prisegnuo za predsjednika Crne Gore.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je na Pantovčaku da se snažno zalaže za ubrzanje europskog puta Crne Gore i za to traži veću potporu Zagreba.

Milatović smatra da bi skoro članstvo Crne Gore u EU-u bilo pozitivan signal prema ostatku regije i pozvao je Zagreb da poveća podršku Podgorici u Bruxellesu, dodajući kako hrvatska politička podrška nije uvijek bila snažna. 

Predsjednik Zoran Milanović je rekao da već godinama podržava ulazak susjedne zemlje u Uniju i da će to nastaviti činiti.

- Osobito je zadovoljstvo danas biti domaćin drugom predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću. Nije ovo prvi susret, imali smo nekoliko prilika razgovarati o većini tema za koje smo nadležni npr. općepolititičke teme kao što je priključivanje Crne Gore Europskoj uniji i Crna Gora u NATO-u. Iznimno je važno da se odnosi grade, njeguju, da se odolijeva svim hirevima dnevne politike koji u pravilu imaju učinak da pokvare odnose. Ne vidim u ovom trenutku ništa što bi pokvarilo odnose Hrvatske i Crne Gore, rekao je predsjednik Milanović i dodao:

- Države koje su primljene u NATO, a koje se na neki način odvlači u njihovom ulasku u EU-u, su zapravo države koje se svjesno i neodgovorno žrtvuje. Kako neke države koje su ušle u NATO još uvijek nisu ni blizu ulaska u EU? To ne može biti ničim drugim izazvano osim bijegom od rješenja. Ako ti je vojska na razini da možeš biti član NATO-a, kako ne možeš premostiti neslućene prepreke i postati članica EU-a? To je stvarnost u kojoj živimo i u tom smislu imate moju podršku. 

Dvojica dužnosnika nastavit će druženje na Brijunima.

- Dobrodošli u Hrvatsku i osjećajte se kao u svojoj kući, poručio je Milanović svom crnogorskom kolegi.

- Želim reći da sam ovdje u posjeti kod prijatelja i u svojstvu prijatelja, i mislim da je to najvažnija poruka danas. Želim s ovog mjesta poručiti da Crna Gora i Hrvatska imaju prijateljske odnose. To potvrđuju učestali susreti na najvišem nivou. Zašto ne reći da su ti susreti učestaliji nakon demokratskih promjena vlasti u Crnoj Gori. Drago mi je da je gospodin Milanović prisustvovao mojoj inauguraciji, da sam predsjednika Vlade također ugostio u Podgorici, rekao je Milatović i zahvalio na srdačnoj dobrodošlici.

- Što se tiče naših odnosa, oni su saveznički u okviru NATO-a i to savezništvo pruža dobru platformu za daljnji poticaj u međudržavnoj suradnji. Cijenimo podršku koju Hrvatska pruža Crnoj Gori kad je u pitanju naš put prema EU-u. Zaista smatram da bi što skorije učlanjenje Crne Gore u EU-u bio pozitivan signal prema ostatku regije i da je to priča koja je puno veća od Crne Gore, a to službeni Zagreb jako dobro razumije. Crna Gora ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima s Hrvatskom, rekao je Milatović i pozvao Milanovića u uzvratni posjet Crnoj Gori.

Naglasio je da će se u narednom periodu zalagati za daljnje osnaživanje suradnje između dviju država.

- Drago mi je što hrvatska zajednica ima svog predstavnika u novom sazivu skupštine u Crnoj Gori. To je dobar put i nadam se da će stranka koju predstavlja gospodin Vuksanović biti dijelom naredne crnogorske vlade. Gospodin Milanović je već spomenuo da smo govorili o par otvorenih pitanja koja postoje između RH i Crne Gore. Ja sam sva ta pitanja naslijedio od svojih prethodnika i jasno sam rekao da se zalažem na princima dobrosusjedskih odnosa da se intenzivira rješavanje svih pitanja, naglasio je Milatović.

Hrvatski predsjednik je rekao da očekuje stabilnu i funkcionalnu crnogorsku vladu koja će ići u europskom smjeru, poput prethodne vlade.

- Koliko možemo pomoći, pomoći ćemo, rekao je Milanović. Upozorio je Podgoricu da "nije sve što dolazi iz Bruxellesa dobro" i savjetovao im da, gdje je to moguće, traže vlastita rješenja, prilagođena njihovom prostoru i društvu.

Crnogorski predsjednik je rekao da bi "volio vidjeti prvu zajedničku sjednicu hrvatske i crnogorske vlade" nakon što se oformi vlast u Podgorici, kao i da je Crna Gora spremna razgovarati o otvorenim pitanjima i jačati gospodarsku suradnju.

Robna razmjena između dviju država u prošloj godini iznosila je 316 milijuna eura ili 32 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, pri čemu Hrvatska ima značajan suficit u toj razmjeni. Hrvatske tvrtke značajan su ulagač u Crnu Goru jer su do sada investirale 294 milijuna eura.

Milatović kaže da je Jadran u vlasništvu Crne Gore, Milanović da ima važnijih tema

Na upit medija o brodu Jadran, Milatović je rekao da je to 'pitanje' naslijedio.

- Razgovarali smo o pitanjima koja su donekle otvorena. Nijedno od tih pitanja ja nisam napravio, nije ni gospodin Milanović. Podržavam dalji dijalog između Vlada dvije države. Što se tiče školskog broda Jadran, on je u vlasništvu Crne Gore, naša pozicija je jasna ali smo spremni otvoriti dijalog na tu i svaku drugu temu. I sa suprugom imam otvorenih pitanja, normalno je da dvije prijateljske države imaju otvorena pitanja, važan je način na koji se ona riješavaju, kazao je Milatović upitan o brodu Jadran.

Bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice. Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o "svojatanju imovine".

- Nevjerojatno je kako postoji jagma oko brodova koje je obilježio Tito. Jadran, Galeb. To je paradni, obučni brod. Ima puno važnijih tema od te teme, dodao je Milanović.

- Možda treba naći neko rješenje da se zajednički financira. Nadam se da postoji neko rješenje koje vodi računa o troškovima jer je njegovo održavanje skupo za pojedinačne države, rekao je Milanović. Očekuje se da će to pitanje biti tema sastanka Milatovića i premijera Andreja Plenkovića u Banskim dvorima. 

Milatović: Crna Gora na raskrsnici

Milatović je istaknuo da se Crna Gora nalazi na raskrsnici i političkoj stabilnosti u zemlji.

- Crna Gora je na raskrsnici – hoće li postati u potpunosti pravna država. Nisam siguran da oni koji su od Crne Gore napravili bespravnu državu mogu pomoći da se vrati na put pravne države i u tom smislu se zalažem za široku vladu, istaknuo je.

- Moja politika je vrlo jasna, snažno se zalažem za ubrzanje našeg europskog puta. Zalažem se za Crnu Goru kao dobrog susjeda i to je jasna politika koju ja provodim, dodao je crnogorski predsjednik.

Naveo je da neki prethodni političari u Hrvatskoj nisu pomagali Crnoj Gori na njenom europskom putu.

- Mislim da je u interesu Hrvatske da se europska granica pomakne prema jugu i mislim da u tom smislu imamo zajednički jezik, dodao je.

U odgovoru na pitanja novinara duguje li nešto prosrpskoj koaliciji "Za budućnost Crne Gore" koja je osigurala 13 zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima, Milatović je odgovorio da nema nikakve veze ni povezanosti s njima te da mu je jedini cilj stabilna vlada koja će dovesti do potrebnih reformi u pravosuđu. 

Upitan o problemima s nepopunjavanjem veleposlaničkih mjesta, Milanović je kazao da treba gledati tko ima korist.

- Moj predstojnik Ureda je sve rekao. Kad god je neki metež, nesporazum, uvijek se pita kome tko odgovara. Meni ne odgovara da Hrvatska u 3,5 godine nije izmijenila nijednog veleposlanika. Što još nije jasno? U ovom trenutku nemam nijednog kandidata, ali moraš sjesti i razgovarati. Kome ovo odgovara - meni ili onome koji želi zadržati totalnu kontrolu. I to nad kakvim resursom, neš ti, nad veleposlanicima. I onda na njihova mjesta dolaze otpravnici poslova. To je tiha penetracija, kazao je.

Milanović je od početka 2020. do danas donio samo odluku o postavljanju Hidajeta Biščevića na dužnost veleposlanika u Beogradu te istaknuo da je to učinio na prijedlog premijera Andreja Plenkovića koji je na tom diplomatskom mjestu htio upravo njega.

Predsjednik i Vlada, koji suodlučuju o imenovanju veleposlanika, međusobno se optužuju što su već duže vremena upražnjena neka veleposlanička mjesta, uključujući u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Vatikanu.

Plenković primio Milatovića u Banskim dvorima

Nakon sastanka na Pantovčaku crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića primio je u Banskim dvorima predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Izrazivši dobrodošlicu, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je dobre odnose Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska će nastaviti pružati podršku Crnoj Gori u nastavku njezinog integracijskog puta u Europsku uniju. Plenković je istaknuo zadovoljstvo činjenicom da, nakon posljednjih izbora, Hrvati ponovno imaju svog zastupnika u Skupštini Crne Gore, Adrijana Vuksanovića. Hrvatska će se i dalje dosljedno zalagati za prava i političku zastupljenost Hrvata u Crnoj Gori, navodi se u priopćenju Vlade nakon sastanka.

Vezano za otvorena pitanja, predsjednik Vlade Plenković ponovio je očekivanja Hrvatske da se ona rješavaju u dobrosusjedskom duhu i u skladu s međunarodnim pravom. Ponovljeno je i očekivanje Hrvatske vezano za povrat školskog broda Jadran, dodaje se.

Plenković je izrazio i zadovoljstvo povećanjem robne razmjene te ukupnim gospodarskim odnosima između dvije države iskazavši spremnost za još snažniju gospodarsku suradnju, stoji na kraju priopćenja.

Milatović u Saboru kod Jandrokovića

Nakon sastanka s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem Milatović se preko puta Banskih dvora sastao u Hrvatskom Saboru s predsjednikom Gordanom Jandrokovićem.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako su Hrvatska i Crna Gora dvije susjedne države i partneri unutar NATO-a koji svoje odnose mogu definirati vrlo dobrima. Isto tako, naglasio je kako u bilateralnim odnosima postoje otvorena pitanja, poput onog školskog broda „Jadran", a važno ih je rješavati kroz dijalog i u skladu s međunarodnim pravom.

Vrlo je intenzivna bilateralna gospodarska suradnja dviju država. Podsjetivši na raniju kvalitetnu suradnju različitih odbora dvaju parlamenata, predsjednik Sabora kazao je kako očekuje njen nastavak nakon formiranja novih odgovarajućih odbora u Skupštini Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zahvalio je na dugogodišnjoj iznimno konkretnoj pomoći hrvatskih državnih institucija na euroatlantskom putu Crne Gore, uz nadu da će ona biti nastavljena u budućnosti. Izvijestio je o glavnim vanjsko-političkim prioritetima Crne Gore te osudio rusku agresiju na Ukrajinu. Predsjednik Hrvatskoga sabora naglasio je kako je Hrvatska zagovornik proširenja, kao važnog doprinosa stabilizaciji vlastitog neposrednog susjedstva. Proširenje mora biti utemeljeno na načelu individualnog pristupa, a ispunjenje zadanih mjerila i kriterija, kao i pravedno uvjetovanje, ključni su za vjerodostojnost procesa.

Predsjednik Jandroković završno je naglasio kako je izbor pripadnika hrvatske nacionalne manjine Adrijana Vuksanovića iz Hrvatske građanske inicijative u crnogorsku Skupštinu iznimno važan za tamošnje Hrvate i za učinkovito ostvarivanje njihovih prava.​