Milardović: Odbijanjem 'zaklade Vita Corleonea' Hrvatska je postupila ispravno

Hrvatska je odbila poziv SAD-a za pristupanje tzv. „Odboru za mir“, inicijativi koju potencira američki predsjednik Donald Trump. Odluka je donesena nakon telefonskog razgovora u kojem je, kako tvrdi premijer, o stavu Vlade obaviješten i predsjednik Republike. Iako se u javnosti ponovno otvorilo pitanje komunikacije između Banskih dvora i Pantovčaka te sazivanja Vijeća za nacionalnu sigurnost, suglasnost državnog vrha o samoj odluci, čini se, nije bila upitna.

U emisiji Studio 4 politički analitičar i profesor Anđelko Milardović ocijenio je kako je odbijanje poziva razumna i politički odgovorna odluka te da bi ulazak Hrvatske u Trumpovu inicijativu predstavljao ozbiljan politički i strateški rizik.

– Postojao je veliki rizik pristanka i dobro je da je Hrvatska taj rizik otklonila jer bi ulaskom u, kako sam to nazvao, zakladu Vita Corleonea, Hrvatska izravno sudjelovala u dekonstrukciji međunarodnih institucija i UN-a, rekao je Milardović.

'Ulazak bi značio sudjelovanje u razgradnji UN-a'

Milardović upozorava da bi se ulaskom Hrvatska uključila u nastavak, kako kaže, poretka kaosa koji je inauguriran aktualnom američkom politikom. Dodaje kako iza Trumpove inicijative stoji jasna ideološka agenda.

– Ta inicijativa za utemeljenje zaklade Vita Corleonea dolazi iz američkih ultrakonzervativnih krugova, iz krugova koji zagovaraju američki nacionalizam, tradicionalizam, religiju i supremaciju Amerike u svijetu, istaknuo je.

Naglasio je da, iako je status UN-a već dulje vrijeme poljuljan i diskutabilan, to ne znači da se problem rješava osnivanjem paralelnih struktura koje dodatno slabe međunarodni poredak.

Vrijeme 'odrastanja' Europe

Govoreći o širem geopolitičkom kontekstu, Milardović smatra da se Europa nalazi u prijelomnoj fazi i kaže: "Došlo je vrijeme odrastanja Europe. EU mora postati samostalniji subjekt u kreiranju vlastitih politika, uključujući obrambenu politiku. To ne znači prekid odnosa sa SAD-om, nego redefiniranje odnosa moći".

Podsjetio je da SAD sve otvorenije poručuje kako Europa mora sama financirati svoju sigurnost, dok se istodobno zaoštravaju politički i trgovinski odnosi. Milardović se osvrnuo i na informacije prema kojima bi članstvo u toj inicijativi bilo povezano s velikim financijskim izdvajanjima.

– Po nekim izvorima, članstvo se mjeri u milijardama dolara. Ulazak bi značio kupnju sigurnosti i lojalnosti, svojevrsno 'ljubljenje ruke Vitu Coleoneu', što smatram pogrešnim putem, rekao je. Dodao je da je dobro što vodeće europske zemlje nisu pristupile takvom konceptu.

Balans u BiH i ograničen manevarski prostor SAD-a

Govoreći o učincima dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u, Milardović se osvrnuo i na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ocijenio je da američka politika u BiH mora balansirati interese triju konstitutivnih naroda te da je malo vjerojatno da će se Washington dugoročno i otvoreno svrstati uz samo jednu stranu.

– Riječ je o političkoj složenici s tri aktera i svako jače naginjanje prema jednom automatski izaziva reakciju druga dva. Zato sumnjam da bi SAD do kraja i aktivno stao na jednu stranu, rekao je. Dodao je da iza svakog od tih aktera stoje širi međunarodni interesi, ali i da je vidljivo kako se s promjenom administracije ubrzavaju konkretni dogovori, osobito ondje gdje su u pitanju energetski projekti.

Energetika bez ideologije: 'Pare su na stolu'

Milardović je naglasio da se u novom američkom pristupu BiH i regiji sve manje govori o ideologiji, a sve više o interesima. 'Pare su na stolu', dodao je ističući kako je energetika ključni motiv.

U tom je kontekstu upozorio na jasne konture Trumpove energetske politike kazavši: "Trump je poručio vjetru i suncu doviđenja. Ne možete izvoziti ni vjetar ni sunce. Fokus se vraća na klasične izvore energije, uključujući i nuklearnu energiju. Obnovljivi izvori nisu nestali, ali više nisu u prvom planu". 

Dodao je da je takav zaokret u velikoj mjeri kompatibilan s promjenama koje se događaju i u europskim energetskim politikama.

Ukrajina, obnova i opasnost ultimatuma

Govoreći o Ukrajini, Milardović je upozorio da ultimativni zahtjevi nisu dobar pristup te dodao: "Ukrajina će, na kraju, morati zadovoljiti sve kriterije – od borbe protiv korupcije do poštivanja ljudskih prava". Kazao je kako se u ratu, nakon razaranja, uvijek otvara pitanje obnove - u koju potom ulaze banke, korporacije i financijske institucije. Pritom se pozvao na iskustva iz Iraka.

Administracije se mijenjaju, strategija ostaje

Na pitanje postoji li iluzija da bi se promjenom američke administracije sve moglo vratiti 'na staro', Milardović je bio izričit: "U zabludi su svi koji misle da se promjenom administracije brišu strateški ciljevi. Administracije dolaze i odlaze, ali nacionalni i strateški interesi ostaju". 

Zaključio je da aktualna američka politika samo otvorenije i 'brutalnije' provodi ono što se ranije činilo mekšim metodama, uz posljedice koje se već osjećaju na demokratske procese i globalni poredak.

Više poslušajte u videoprilogu: