Milišić-Ždralović: Pravovremeno zatvaranje bolovanja štedi proračunska sredstva

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prihvatio je izvješće o radu svog sektora kontrole za 2025. godinu, u kojem su u središtu pozornosti bile liste čekanja i bolovanja. Rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza, Ljiljana Milišić-Ždralović, navela je kakve su nepravilnosti uočene tijekom nadzora, tko je najčešće obuhvaćen kontrolama te koje se mjere poduzimaju kako bi sustav funkcionirao po pravilima.

Nadzori u zdravstvenom sustavu provode se redovito, ali i izvanredno, pri čemu su obuhvaćene sve razine zdravstvene zaštite, istaknula je Ljiljana Milišić-Ždralović iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje provodi redovne i izvanredne kontrole, po pravilima HZZO-a. Provodili smo ih na svim razinama zdravstvene zaštite: na primarnoj razini, na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, kod ugovornih isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala. Provodili smo kontrole i u bolnicama, domovima zdravlja, u ordinacijama opće obiteljske medicine i dentalne medicine, Zavodima za javno zdravstvo, Zavodima za hitnu medicinu i ugovornih isporučitelja ortopedskih pomagala, kazala je.

Naglasila je kako su nadzorima obuhvaćeni svi segmenti sustava, uključujući i nenajavljene provjere koje se provode ovisno o okolnostima.

- Provodimo izvanredne kontrole na temelju predstavki koje zaprimamo od osiguranih osoba. Provodimo izvanredne kontrole i na temelju zahtjeva poslodavaca za kontrolom, najčešće bolovanja, i po službenoj dužnosti osoba koje u Zavodu provode nadzore nad pojedinim segmentima rada naših ugovornih subjekata, objašnjava.

U 2025. zabilježen je porast broja provedenih kontrola, što se dovodi u vezu s većim brojem izvanrednih zahtjeva.

- U 2025. provedeno je oko 7.900 nadzora, što znači 9 posto više od prethodne godine, navela je.

Kao ključan razlog povećanja navela je upravo učestalije zahtjeve poslodavaca za kontrolu bolovanja.

- Redovne kontrole planiramo, ali imamo puno izvanrednih. Ovisi o broju izvanrednih kontrola i najčešći zahtjevi su nam zahtjevi poslodavaca za kontrolama. Ove godine smo čak imali više zahtjeva poslodavaca za kontrolom bolovanja u odnosu na raniju godinu, objašnjava.

Većina nadzora bez nepravilnosti, utvrđeni prekršaji uglavnom manji

U većini provedenih nadzora nisu utvrđene nepravilnosti, a zabilježena kršenja uglavnom su bila manja i sankcionirana blažim mjerama, istaknula je.

- U 90 posto slučajeva nije bilo utvrđeno nikakvih nepravilnosti, u 10 posto je utvrđeno. To su najčešće zapravo sitni prekršaji koje bi odradili naši ugovorni subjekti, pa su i mjere klasificirane u skladu s ugovorom i predviđenim mjerama. Izrekli smo najviše opomena: opomene uz naknadu štete učinjene Zavodu, opomene uz naplatu novčane kazne i u kombinaciji opomena - novčana kazna na naplatu štete, navela je.

Dodala je kako su u pojedinim slučajevima izrečene i strože mjere.

- U prošloj godini izrekli smo i dvije opomene pred raskid ugovora zbog nepoštovanja kadrovskog normativa. Što znači, rad bez medicinske sestre u timu ili zbog nepružanja usluge u ljekarničkoj ustanovi, navela je.

Govoreći o rezultatima nadzora, istaknula je kako su najčešće nepravilnosti vezane uz vođenje bolovanja i medicinske dokumentacije.

- Kad govorimo o bolovanjima, najčešće kršenje ugovornih obveza, od strane liječnika koji vodi bolovanje, je da nepravilno vodi medicinsku dokumentaciju. Također, i neke manje greške, poput, kada se ne pošalje osiguranika koji je neprekidno na bolovanju duže od 12 mjeseci nadležnom tijelu Zavoda za vještačenje radi ocjene preostale radne sposobnosti, rekla je.

Pravovremenim završetkom bolovanja štede se sredstva poreznih obveznika

Naglasila je i edukativnu ulogu kontrola, osobito za mlađe liječnike u sustavu.

- Kad idemo u kontrole, ne kažemo samo da idemo zbog toga da ih kaznimo, nego naše kontrole su i edukativnog karaktera, pogotovo prema novim liječnicima koji ulaze u sustav, koji se ne snalaze u administraciji, objašnjava.

Kod osiguranika se, dodaje, najčešće utvrđuju zlouporabe vezane uz nepoštovanje pravila tijekom bolovanja.

- Što se tiče osiguranika, kod njih najčešće utvrđujemo zlouporabu u smislu da su za vrijeme bolovanja napustili mjesto prebivališta bez suglasnosti i odobrenja izabranog doktora. Također, da se nisu odazvali na kontrolne preglede koje su trebali obaviti u samoj ordinaciji ili, da za vrijeme bolovanja rade aktivnosti uz novčanu naknadu ili bez naknade, ustvrdila je.

Najveći izazovi u sustavu, prema Ždralović, ostaju kontrola bolovanja te permanentni rast troškova.

- Izazovi su gotovo uvijek isti. Broj bolovanja raste, ljudi kako i rade, ozlijeđeni su ili bolesni, a bolovanje nije jeftino, ističe.

Govoreći o učincima dugotrajnih bolovanja na proračun, objasnila je važnost pravovremenog završetka bolovanja.

- Ako se bolovanje skrati za i jedan dan, odnosno po završetku medicinske indikacije, uštede se sredstva koja se mogu koristiti u drugim segmentima. Moramo paziti na sredstva, zato što su to sredstva svih nas poreznih obveznika, zaključiia je.