Pravnik o HV-u u vojnoj misiji: Sabor nema ovlast donositi odluku

Vlada je Saboru proslijedila prijedlog o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini, no o tome su se oštro sukobili predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. 

Emisiju možete pogledati ovdje: 

Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci smatra da bi u vezi s tim tko je u pravu trebao odlučiti Ustavni sud u postupku o sukobu nadležnosti. 

- Ono što je problematično je činjenica da je odluka o djelovanju naše države u sklopu misije koju je pokrenula Europska unija, prvenstveno u sklopu jednoga procesa koji vodi Europska unija, dakle u sklopu jedne međunarodne organizacije, kazao je i objasnio da to što Vlada upućuje prijedlog Saboru je zapravo predviđeno za neku drugu situaciju, a to je kada se djeluje u skladu s nekim međunarodnim ugovorom.

- U takvoj situaciji Hrvatski sabor treba potvrditi takvu odluku, odnosno ako predsjednik Republike uskrati suglasnost, onda treba potvrditi tu odluku 2/3 većinom. Budući da ovdje nije takva situacija i da se ovdje djelovanje događa u međunarodnoj organizaciji, Hrvatski sabor tu ne bi imao ovlast donositi ikakvu odluku. Ona je predviđena za međunarodne ugovore iz razloga što se međunarodni ugovori obično sklapaju na inicijativu izvršne vlasti, dodaje Miloš.

- Ako se iz nekakvog međunarodnog ugovora provodi obveza da se angažiraju oružane snage, bilo strane ili domaće, onda je potrebno da Sabor to nanovo potvrdi. To kod međunarodne organizacije, posebno kod one na koju smo prenijeli suverene ovlasti, kao što je EU, nije slučaj, naglasio je.

Ukrajina - država saveznica

Miloš problematizira ideju o tome da je Hrvatskoj Ukrajina država saveznica, a što se spominje u kontekstu ukrajinskog djelovanja u sklopu Partnerstva za mir. Smatra da je to pomalo sporno jer nije riječ o ugovoru koji RH ima neposredno s Ukrajinom. Fleksibilnije bi se prema tome postavio ako se to gleda iz kuta djelovanja unutar međunarodne organizacije. Smatra da se Ukrajina možda može smatrati saveznicom na osnovi toga što Europska unija razvija određene oblike suradnje s njom i na osnovi činjenice da je Ustav RH utemeljen na mirotvorstvu kao jednom od najviših vrijednosti. 

- To znači da Hrvatska nikada ne može imati za saveznicu državu koja provodi agresiju niti može sudjelovati u agresiji. S druge strane, ako se RH u sklopu međunarodne organizacije odluči složiti s određenom politikom da se pomogne nekome u obrani, takvu državu bi se možda moglo smatrati saveznicom, rekao je Miloš govoreći o pojmu "države saveznice" na temelju Ustava, a ne međunarodnog prava.

Habijan: Ne radi se o nekoj vježbi ili obuci, nego širem djelovanju

Član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Damir Habijan (HDZ) istaknuo je da u svojoj odluci HDZ ostaje vjerodostojan. Rekao je da je do sada bila 44 puta identična situacija i da HDZ vezano za to pitanje ostaje istog stajališta. Ne zna zašto je došlo do obrata kod pojedinih oporbenih zastupnika.

Nije riječ o nekoj vježbici ili obuci, nego o mnogo širem djelovanju, rekao je Habijan. Stavak 9. Ustava RH na koji se pozvao docent Miloš, govori o vježbi, obuci, a ovdje je riječ o mnogo širem terminu, ponavlja Habijan.

Bauk: Treba utvrditi je li riječ o obuci ili nečem ozbiljnijem

Arsen Bauk (SDP), član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, izjavio je da je Vlada RH kojoj je na čelu Andrej Plenković, donijela u siječnju uz suglasnost s predsjednikom Republike odluku o prelasku granice Oružanih snaga radi sudjelovanja na zajedničkim obukama i vježbama u 2022. Istaknuo je i da je to bila 54. aktivnost, a da bi ovo u vezi s Ukrajinom mogla biti 55. aktivnost. Rekao je i da je očito riječ o nečemu mnogo ozbiljnijem, a ne samo obuci.

On smatra pak da se pod stavak 9. Ustava RH svakako može svesti dio koji se odnosi na dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku na obuku.

- Želimo da se vanjska politika RH vrati u okvire onoga što je predvidio Ustav, da dođe do sukreiranja vanjske politike, dakle Vlade i predsjednika Republike, a posebno da članovi Vlade RH kada idu u inozemstvo ne preuzimaju u ime RH one obveze koje nisu u njihovoj isključivoj nadležnosti, rekao je Bauk.

Napominje da se treba utvrditi je li riječ o obuci ili je pak o nečemu ozbiljnijem. Ako je nešto ozbiljnije, onda, kaže, ozbiljnije države o tome vode i ozbiljniju javnu raspravu. Dodao je da je 14 država EU-a prihvatilo sudjelovanje u misiji EUMAM.

Miloš je uzvratio da se on nije pozvao na stavak 9. članka 7. Ustava RH. "Začkoljice" su nastale stoga što se suradnja između dva dijela izvršne vlasti ne provodi kako treba, dodao je i objasnio što pod tim misli.