Beroš predstavio zdravstvenu reformu - "Zdravlje je prvo"

Jačanje preventivne zdravstvene zaštite i domova zdravlja, reorganizacija bolničkog sustava te praćenje ishoda liječenja neki su od temeljnih ciljeva reforme zdravstva koju je predstavio ministar Vili Beroš najavivši jačanje javnog zdravstvenog sustava.

Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu, kazao je Beroš podsjećajući na staru izreku. Stoga je slogan "Zdravlje je prvo", koji smo izabrali da bismo prezentirali reformu, doista i utemeljen. Slogan nam je ujedno natuknica da nam je zdravlje na prvom mjestu, a da je zdravlje naša misija, kazao je Beroš.

Prva poluga reforme je izmjena temeljnih zdravstvenih zakona o kojima se javna rasprava produljuje za pet dana, do 8. studenoga, rekao je ministar Beroš.

Jačanje primarne zdravstvene zaštite

Jedan od ciljeva je jačanje primarne zdravstvene zaštite koja sada ne provodi svoju ulogu kako treba. Za to nisu krivi liječnici, ali to se mora mijenjati. Primarna zdravstvena zaštita mora postati najjači adut naše borbe protiv bolesti, istaknuo je Beroš.

Cilj je i rano otkrivanje bolesti pa je okretanje preventivi nužnost, kao i razvoj zdravstvene pismenosti od najranije dobi. Uspostavit će se preventivni sistematski pregledi s ciljem ranog otkrivanja bolesti te će se reorganizirati bolnički sustav. Povećat će se broj specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što će pomoći u prevladavanju nedostatka liječnika.

Specijalistička zdravstvena zaštita prebacuje se i na primarni nivo, u domove zdravlja. Specijalisti iz bolnica radit će i u domovima zdravlja, za što će biti dodatno plaćeni. Kako bi se to riješilo, sa specijalistima će se sklapati dodatni ugovori o radu, istaknuo je Beroš.

Što se tiče plaćanja, ministar jer rekao kako je došlo vrijeme da se plaća prema kvaliteti pružene usluge i ishodima liječenja. Beroš je pozvao na konsenzus oko temeljnih ciljeva reforme. Sve one koji imaju konstruktivne prijedloge pozvao je da se uključe u javno savjetovanje o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje je u tijeku.

Beroš je, uz ostalo, najavio reviziju nacionalnih preventivnih programa za maligne bolesti, uvođenje preventivnog programa ranog otkrivanja melanoma, a hitna helikopterska služba trebala bi biti uspostavljena do 2024. godine.

Održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu

Opći cilj zdravstvene reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, izjavio je ministar Beroš i dodao da je među specifičnim ciljevima zdravstvene reforme jačanje javnog zdravstva.

Ministar Beroš odgovorio je potom na kritike da se reformom želi jačati privatni zdravstveni sustav i da se želi "prelijevati novac iz javnog zdravstvenog sustava u privatne džepove". Poručio je da to nije tako.

Zadatak zdravstvene reforme - jačanje javnog zdravstvenog sustava

Ponovio je kako želi da se jača javni zdravstveni sustav, ali da je svjestan toga da i privatni zdravstveni sustav ima važnu ulogu u svim državama zapadne demokracije. Naravno da će se razumne vlade osloniti i na privatni zdravstveni sektor i bila bi greška ne koristiti resurse koje imamo kako bismo pomogli našim pacijentima, ali pod jednim uvjetom - da su cijene one koje određuje HZZO, iste kao i u javnom zdravstvenom sektoru, kazao je ministar.

Reorganizacija bolničkog sustava i ljudski resursi

Govorio je i o reorganizaciji bolničkog sustava. Previše je bolnica na broj stanovnika u Hrvatskoj, rekao je i dodao da je važno uvesti kategorizaciju zdravstvenih ustanova i funkcionalno ih integrirati. 

Pitanje ljudskih resursa nije manje važno, kazao je Beroš. Administracija radi velike napore da nadoknadi broj potrebnih specijalista u RH, posebno na razini primarne zdravstvene zaštite, ali to nije ni brzo ni jednostavno, dodao je. 

Kazao je i da je nužna hitna helikopterska medicinska služba. U tijeku je ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnost se razmišlja do kraja 2024. godine, izjavio je. 

Capak: Nismo ulagali u preventivu i sad moramo liječiti posljedice

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak zatim je kazao da je "u ovoj reformi prisutna paradigma o kojoj se dugo govori – prelazak na preventivu".

- Naši građani najviše obolijevaju, umiru i najskuplje plaćaju – kronične nezarazne bolesti i još neke bolesti od kojih najčešće obolijevamo. Nismo ulagali u preventivu i sad moramo liječiti posljedice tih bolesti, što jako puno košta i opterećuje ovaj zdravstveni sustav, kazao je i dodao da se većina tih bolesti mogla spriječiti informiranjem o zdravlju i mijenjanjem navika. 

Pušimo, ne hranimo se zdravo, ne bavimo se tjelesnim aktivnostima – to treba promijeniti, naglasio je Capak. Dodao je da je rano otkrivanje također vrlo važno jer je tad liječenje jeftino i jednostavno. Imamo i nacionalne screening programe karcinoma, jedna smo od rijetkih zemalja koja je to proširila, kazao je.

Jesu li pacijenti bahati?

Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a, govorio je, među ostalim, o financiranju zdravstva.

- Neki ljudi su malo bahati i kažu da je zdravstvo besplatno, ali nije besplatno. Zdravlje u Hrvata nije besplatno, ono košta. Naš sustav zdravstvenog osiguranja je monopolistički, kako neki kažu, ali je pravedan. Utemeljen je na Bismarckovu sustavu solidarnosti, kazao je i dodao da jedna trećina ljudi radi, oko milijun i nešto, a liječi ih se i koristi zdravstvene usluge 4 milijuna i 150.000, izjavio je.

Ministar Vili Beroš, odgovarajući na pitanja novinara osvrnuo se Vukelićevu izjavu da su pacijenti u Hrvatskoj bahati. Treba riječi ravnatelja HZZO-a shvatiti u nešto drugačijem obliku, kazao je i dodao kako ne misli da su pacijenti bahati.

- Mislimo da smo odgovorni i da sve što radimo, cijela reforma usmjerena je da se njima omogući bolji zdravstveni sustav. Opasku o amerikanizaciji zdravstva možemo shvatiti kao usporedbu, kazao je Beroš i dodao da je Vukelić u nekoliko navrata naglasio na čemu se bazira hrvatski sustav zdravstvenog osiguranja - međugeneracijska solidarnosti, koja je izuzetno važna, a kod nas malo poremećena, pa se na tome treba raditi, dodao je.