Ministar Habijan: Kazneni postupci u prosjeku traju 126 dana

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je u utorak kako izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) po hitnom postupku žele ubrzati kaznene postupke koji u prosjeku traju 126 dana, odbacujući kritike oporbe da se njime narušava pravo obrane.

Zastupnici su u hitnoj proceduri ponovno raspravljali o izmjenama Zakona o kaznenom postupku nakon što je u listopadu morao biti povučen iako je prošao glasanje, ali se naknadno utvrdilo da taj organski zakon nije izglasan s potrebnih 76 nego 75 glasova.

- Kazneni postupci u prosjeku traju 126 dana, rekao je Damir Habijan odgovarajući Marinu Živkoviću (Možemo!) kojeg je zanimalo traju li kazneni postupci dugo.

Naveo je i da postoje visoko profilirani kazneni postupci, koji su puno kompleksniji i traju dugo jer je u npr. koruptivnim kaznenim djelima potrebno provesti i nekoliko vještačenja, imati financijsko-knjigovodstveno znanje te postoji i puno više okrivljenika koji koriste svoje institute poput ulaganja posebnih žalbi na nezakonite dokaze, optužna vijeća koja se razdvajaju i sazivaju posebne sjednice i dr.

- Ovim izmjenama želimo to na neki način spriječiti, poručio je Habijan.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) pitala ga je kod koje vrste kaznenih djela očekuju najveći efekt nakon usvajanja tih izmjena zakona, a Habijan rekao kako to očekuju upravo na predmetima koji su u fokusu medija i javnosti tj. predmetima koji imaju više okrivljenika, koji su vrlo složeni, zahtijevaju mnogo vještačenja i procesnih radnji. Pri tom i obrana, dodao je, često svoje institute koje ima po postojećem zakonu koristi kako bi odugovlačila postupak.

Stoga se želi smanjiti mogućnost korištenja određenih instituta iz kojih je vidljivo da idu u smjeru odugovlačenja postupka vodeći računa da se ne naruši pravo obrane.

Ministar je pojasnio i da posebna žalba i dalje ostaje unutar kaznenog postupka u tri faze. Neće biti moguća na optužnom vijeću, ali ostaje u istrazi, na pripravnom ročištu i na raspravi za glavno ročište.

Habijan je, predstavljajući izmjene zakona, kazao da se one donose radi ispunjavanja uvjeta za ulazak Hrvatske u OECD vezano za duljinu trajanja kaznenih postupaka, provedbe presude Suda EU u predmetu HANN-INVEST te radi ubrzanja kaznenog postupka.

Tim bi se prijedlogom kaznene postupke ubrzalo pojednostavljenjem postupanja pred optužnim vijećem tako da se sucu pojedincu daje ovlast predsjednika optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova te propisivanjem da stranke više neće sudjelovati na sjednici optužnog vijeća kod ispitivanja optužnice.

Među ostalim izmjenama, mijenja se i koncept nezakonitih dokaza čime se sudu daju veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava te se reducira broj nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme.

Oporba: Izmjene će donijeti neravnopravnost u kaznenom postupku; HDZ: Policiji niti DORH-u ne daju se "šire ruke"

Tijekom rasprave oporba je upozoravala da će izmjene zakona donijeti daljnju neravnopravnost u kaznenom postupku u odnosu između Državnog odvjetništva RH (DORH) i branitelja osumnjičenika.

Tonči Restović (Klub SDP-a) ocijenio je kako iz svake rečenice i procesne promjene predloženih izmjena zakona proizlazi rukopis glavnog državnog odvjetnika. Podsjetio je i na primjedbe na predložene izmjene zakona Hrvatske odvjetničke komore koja smatra da će se njima samo dati veća ovlast DORH-u i da će neravnopravnost između stranaka u postupku biti još izraženija.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) upozorila je da se izmjenama zakona skraćuje pravo obrane, širi prostor korištenja nezakonitih dokaza te slabi sudska kontrola. Najavila je i da će izmjene zakona uputiti Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenom ustavnosti jer smatra da su u nekim svojim segmentima protuustavne.

Pozdravivši modernizaciju postupka i odmak od pretjeranog formalizma kod nezakonitih dokaza Damir Barbir (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorio je da se jačanje sudske diskrecije mora pratiti jasnim pravilima i učinkovitim pravnim lijekovima.

Za razliku od oporbe, Ante Babić (HDZ) smatra da se izmjenama ne ukida kontrola optužnice nego se ona čini funkcionalnijom. Uz to, ne opravdava se nezakonito postupanje te se policiji niti DORH-u ne daju "šire ruke" i i ne ukida pravo na obranu.