Posvajanje dugotrajan proces, pravosuđe nerijetko odugovlači

U Hrvatskoj je u protekle dvije godine posvojeno više djece nego ikada prije, no posvajanje je i dalje dugotrajan proces zbog čega djeca u domovima ostaju i do punoljetnosti. Stručnjaci i posvojitelji hvale rad Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te promjene u posljednjih godinu dana, ali i dalje upiru prstom u pravosuđe koje nerijetko odugovlači proces.

Gospođa Brankica je kćer i sina posvojila prije 13 godina. Iz biološke obitelji najprije je oduzeta kći, a nakon toga iz iste obitelji i sin. Postupak posvajanja dvoje djece trajao je više od 2 godine. Brankica kaže - zapelo je s pravosuđem.

- Ne možemo dopustiti da djeca ostanu u sustavu 4 do 5 godina zbog toga što se netko od sudaca u pravosudnom sistemu ne usuđuje ili nije eduicran ili misli ili ima kriva uvjerenja ili nikad nije bio u domu i vidio što znači za dijete provesti tolike godine, smatra posvojiteljica Brankica.

Prema hrvatskom obiteljskom zakonu, dijete se može izdvojiti iz obitelji samo ako se biološki roditelji uopće ne brinu za njega. Taj se postupak vodi na našim općinskim sudovima gdje počinje problem, slažu se stručnjaci. Biološkim roditeljima daje se bezbroj šansi iako su nekima i prije oduzimana djeca.

- Oko 50-ak djece se vraća u vlastite obitelji. Obitelji su često u nekim problemima koje tijekom boravka djeteta u institucijama nastoje riješiti i nastoje popraviti uvjete u koje će ponovno preuzeti dijete . Jedan dio roditelja povremeno brine ili uopće ne brine o djeci, izjavila je Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb u Nazorovoj.

Na takav način kasni se s pokretanjem procesa posvajanja, a djeca u Domu ostaju dulje od planiranog. Iz udruge Adopte poručuju da ako Centri za socijalnu skrb dulje nadziru problematičnu obitelj, sudu moraju predložiti potencijalnu mjeru. Suci zatim preispituju prethodnu mjeru Centra.

- To treba raditi kroz filter pitanja što ja kao sudac ili sutkinja moram napraviti da što prije djetetu omogućim primjerene uvjete za život. Kada god si sudac ili sutkinja postave to pitanje ja sam uvjerena da će odluka biti brža, istaknula je  dipl. defektolog-socijalni pedagog Dubravka Marušić, izvršna direktorica Adopte.

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tvrde da se svaki takav postupak tretira kao žurni, i da je učinjeno mnogo toga u posljednjih godinu dana - što pokazuju i brojevi.

- Lani je posvojeno 190-ero djece, 2021. godine 151 dijete. Desetogodišnji prosjek broja posvajanja prethodnog razdoblja od 2010. do 2020. bio je na godišnjoj razini 115-ero djece, rekla je Melita Čusek, voditeljica Službe za obiteljsko-pravnu zaštitu pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Među njima su i Brankičina djeca, danas tinejdžeri. Da može, kaže kako bi ponovno prošla isti proces i bila uporna.

- Danas već imam neki stav da bi posvojila i starije dijete i ne bih se toga bojala. I dijete od 9 ili od 12 godina je ono što ja već imam dosta godina, ali otvara vam se srce. Ljubav širi granice i spremni ste na mnoge stvari koje ste mislili da ne možete učiniti, objasnila je posvojiteljica Brankica.

Smatra da kada je riječ o dobrobiti djece, zapreke nas ne mogu i ne smiju zaustaviti, a sustav u kojem su institucije napuštenoj djeci i otac i majka - moraju ubrzati procese kako ona ne bi godinama u domu čekala bez prave i možda jedine prilike za normalan život.