Vlajčić: Mljekarska proizvodnja je krvotok države

Mljekarska proizvodnja je krvotok države, a razvojni programi i poticaji pomažu hrvatskim proizvođačima da opstanu i budu konkurentni, rekao je ministar David Vlajčić u središnjem Dnevniku HTV-a.

Mljekarska proizvodnja

Mljekarska proizvodnja krvotok je države. Dok ima seljaka koji proizvode i djece koje ga piju, mi tu opstajemo definitivno, istaknuo je ministar Vlajčić.

Naglasio je kako je trend pada isporuke mlijeka u prošloj godini stao, a u ovoj godini zabilježeno je povećanje od 1,02 posto, gotovo četiri milijuna kilograma više mlijeka.

Ministar je naglasio kako se optimistični rezultati ipak uzimaju s oprezom, jer je sektor iznimno osjetljiv.

– S druge strane, naši razvojni programi i programi pomoći, ukupno 24 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju, dovode do modernih farmi kakve danas možemo vidjeti u prilogu, dodao je.

Vlajčić je posebno istaknuo cilj za 2030. godinu: povećanje proizvodnje i promocije domaćih mliječnih proizvoda za 30 posto.

– Ono što je važno je razlikovati domaći hrvatski proizvod od uvoznog, a kao potrošači svi možemo značajno doprinijeti tom cilju, rekao je ministar.

Troškovi rastu, cijena ostaje niska

Troškovi proizvodnje stalno rastu, dok otkupna cijena mlijeka ostaje niska. Na pitanje ima li prostora da se ta otkupna cijena mlijeka popravi, ministar kaže:

- Kontinuirano vodimo dijalog između proizvođača i otkupljivača, međutim, mi interveniramo i na druge načine. Kroz naše mjere pomažemo u izgradnji farmi, kupnji robota i druge mehanizacije. Na taj način, iako ne mijenjamo direktno otkupnu cijenu, omogućujemo proizvođačima da opstanu i vidimo da im možemo značajno pomoći, rekao je.

Zemlja podrijetla vidljiva na voću i povrću

Od 1. siječnja na snazi je novi pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, kojim je jasno propisano da zemlja podrijetla mora biti vidljiva i kod proizvoda bez ambalaže. Ova promjena važna je i za hrvatske proizvođače i za potrošače, jer tek sada postaje vidljivo koliko je domaćih proizvoda zastupljeno u trgovinama.

Resorni ministar pojašnjava da pravilnik pojednostavljuje izbor za kupce.

– Slikovito rečeno, ovaj pravilnik je poput skidanja poveza. Stariji kupci više neće morati s dalekozorom tražiti zemlju porijekla proizvoda. Kada je uz jasno istaknutu cijenu jednakim fontom navedena i zemlja podrijetla – bilo da se radi o Maroku, Južnoj Koreji ili Hrvatskoj – naš kupac može vrlo lako odlučiti što će kupiti, pa čak i ako je domaći proizvod malo skuplji, rekao je Vlajčić.

Ističe da se ovo pravilo odnosi na sva rasuta voća i povrća koja se prodaju u trgovačkim lancima, na tržnicama i u malim trgovinama, uključujući i konzumni krumpir.

– Jasno naznačena deklaracija države podrijetla i cijene značajno će pomoći potrošačima da znaju što kupuju, dodao je.

Unatoč svim mjerama za poticanje domaće proizvodnje, uvoz hrane u Hrvatskoj i dalje raste velikim stopama. Pitanje koje se nameće je mogu li ove sitne promjene zaustaviti negativni trend, ili su ipak potrebni krupniji koraci.

Ministar Vlajčić ističe da izravno na uvoz ne možemo utjecati jer smo dio jedinstvenog tržišta Europske unije.

– Naš cilj je jačanje konkurentnosti svih naših proizvođača, kako bi se u konačnici udružili, bili stabilniji i snažniji na tržištu. Upravo na tom prostoru, uz sve milijune koje smo spomenuli, djelujemo kako bismo podržali sve naše poljoprivrednike, rekao je Vlajčić.

Ministar naglašava i važnost strateškog planiranja proizvodnje:

– Pozivamo proizvođače da planiraju proizvodnju u skladu s tržišnim okolnostima i klimatskim ekstremima, kako bi bili konkurentni. Zajedničkim nastupom na tržištu imaju jaču pregovaračku moć, što im omogućava bolju otkupnu cijenu i sigurniji te stabilniji otkup proizvoda, zaključio je Vlajčić.