Ministarstvo financija: Stroža pravila za kredite i veća zaštita građana

Ministarstvo financija predstavilo je Nacrt prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima koji, istaknuto je na konferenciji za novinare, donosi znatnu korist za potrošače, osobito kada je riječ o većoj zaštiti, transparentnosti i financijskoj sigurnosti.

Prijedlog Zakona trebao bi ovaj tjedan biti upućen u javno savjetovanje. Kako je istaknuo državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, izrađen je ponajprije radi prijenosa tzv. CCD 2 direktive u nacionalno zakonodavstvo, odnosno europske direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima, koja, kaže, donosi brojne novine u sustav potrošačkog kreditiranja, a koja bi se trebala primjenjivati od studenog.

Inače, područje potrošačkog kreditiranja trenutačno je uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, a imajući u vidu i obvezu prijenosa direktive, Ministarstvo financija odlučilo je donijeti novo zakonsko rješenje koje sve objedinjuje u jedan zakon.

Bule je istaknuo da se predloženim zakonskim rješenjem dodatno jača razina zaštite potrošača, transparentnost i njihova financijska sigurnost.

Državni tajnik naveo je da će se predloženim Zakonom odrediti stroža pravila oglašavanja, a tu je i obveza davanja standardiziranih informacija. Zabranit će se praksa "vezanja usluga", što, među ostalim, znači da se dobivanje kredita više neće moći uvjetovati prenošenjem primanja u određenu banku. Uvest će se stroži zahtjevi za procjenu kreditne sposobnosti, pri čemu Bule ističe da nikako nije namjera onemogućiti građanima da dobiju kredit, nego se želi izbjeći situacija da kredit bude odobren nekome tko ga "zaista nije u stanju otplaćivati".

Usluga savjetovanja o dugu za potrošače

Nadalje, područje primjene proširuje se na dodatne oblike potrošačkih kredita, kao što su oni "rizičniji", bez naknada i s vrlo kratkim rokom otplate, uvodi se "pravo na zaborav" bivšim onkološkim bolesnicima pri izračunu police osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu, preciznije se uređuje pružanje savjetodavnih usluga  vjerovnika i kreditnih posrednika.

Između ostalog, tu je i poticanje razvijanja financijske pismenosti potrošača, a uspostavit će se i besplatna usluga savjetovanja o dugu za potrošače koji imaju ili bi mogli imati financijskih poteškoća u otplati kredita, za što će biti zadužena Financijska agencija (Fina).

Uvode se novine kada je riječ o nadležnosti i postupku ishođenja odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i posredovanja u potrošačkom kreditiranju te kada je riječ o nadležnosti za provedbu nadzora nad subjektima koji pružaju navedene usluge. Hrvatska narodna banka (HNB) tako će imati nadležnost nad izdavanjem odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju te ujedno ovlasti nadzora nad istim subjektima.

Pritom se, istaknuo je Bule, novim Zakonom propisuje da će HNB, kada utvrdi činjenice i okolnosti da usluge iz područja potrošačkog kreditiranja pružaju osobe bez odobrenja, o tome bez odgode morati obavijestiti DORH te, prema potrebi, i drugo nadležno nadzorno tijelo.

Rekao je da prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima dolazi nakon nekoliko godina intenzivnog rada Ministarstva financija na zaštiti potrošača. Pritom je spomenuo Memorandum o razumijevanju koji su 2022. potpisali Vlada, HNB i banke, a koji je naposljetku omogućio masovni prelazak građana s prešutnih na dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Podsjetio je na regulaciju rada agencija za naplatu potraživanja te na zakonsku obvezu banaka da dio prihoda izdvajaju za podizanje financijske pismenosti građana.

Također, od početka ove godine na snazi je i novi Zakon o usporedivosti naknada, kojim je reguliran tzv. besplatan paket usluga, a Bule je izvijestio da je u prva dva mjeseca zabilježeno gotovo 100 tisuća korisnika tog paketa.

Izmjene Pravilnika o porezu na dobit

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić predstavila je Prijedlog izmjena Pravilnika o porezu na dobit, koji se, među ostalim, usklađuje s novim Zakonom o porezu na dobit, koji je na snazi od 1. siječnja.

Važna promjena u tom Zakonu odnosi se na sponzorstva - dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti.

To znači da se dodatno umanjuje porezna osnovica za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe.

- Radi se o modelu dvostrukog troška, što znači da se sponzorstvo prvi put priznaje kao trošak, to jest poslovni rashod, a priznaje se i kao dodatno umanjenje porezne osnovice, objasnila je Rogić Lugarić.

- Pritom, ministarstva nadležna za te društveno korisne aktivnosti, uz suglasnost Ministarstva financija, odlukom će utvrditi popis konkretnih subjekata koji "će biti prepoznati kao oni koji provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, napomenula je državna tajnica.

Rekla je i da su do sada već imali brojne upite za priznavanje dvostrukog troška sponzorstva, pa vjeruje da će donošenje ovog pravilnika potaknuti poduzetnike i "izazvati pozitivan učinak".

Druga važnija promjena koja se objašnjava i razrađuje Pravilnikom tiče se investicijskih i mirovinskih fondova.

Naime, od 1. siječnja ove godine, zakonskim izmjenama omogućeno je korištenje pogodnosti iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ti fondovi, na ostvarene prihode u inozemstvu, mogu u inozemstvu plaćati porez po odbitku primjenom, u pravilu niže porezne stope, prema ugovoru.

No, Zakonom je propisana i potreba reguliranja utvrđenog poreznog statusa investicijskog fonda bez pravne osobnosti, kako se ne bi ostvarivala porezna pogodnost koja je  suprotna cilju i svrsi fonda.

Tako će se, kako se moglo čuti na konferenciji za novinare u Ministarstvu financija, razmatrati "aspekt koristi li netko oblik investicijskog fonda kao mehanizam zaobilaženja porezne obveze" te će se u tom slučaju takve subjekte proglašavati obveznicima poreza na dobit.