Dunav koji sada prijeti jugu Mađarske sutra stiže u našu zemlju. Rijeka je kod Batine dosegnula 7 metara. Pripremne radnje za vodeni val traju od prošloga tjedna, a otkako su proglašene izvanredne mjere obrane od poplava na terenu se dežura 24 sata.
24.09.2024.
Zadnja izmjena 19:42
Autor: R.Waldman/V.Ljubo/Z.Perić/M-Ćurić/P.F./V.G/D.M./Dnevnik/Regionalni dnevnik/Studio 4/HRT
Dunav koji sada prijeti jugu Mađarske sutra stiže u našu zemlju. Rijeka je kod Batine dosegnula 7 metara. Pripremne radnje za vodeni val traju od prošloga tjedna, a otkako su proglašene izvanredne mjere obrane od poplava na terenu se dežura 24 sata.
U središnji Dnevnik HTV-a iz Batine se javio novinar Marin Ćurić.
Rekao je kako je stanje s vodostajem Dunava vrlo ozbiljno kako se i može očekivati noć prije dolaska vrhunca vodenog vala, ali da je sve pod kontrolom.
- Vodostaj je prešao 7 metara ovdje u Batini i čini se kako je sve pod kontrolom. Koliko je impresivno Dunav ovih dana djeluje, toliko je i zastrašujuć i u Batini ga ne podcjenjuju. Iz Hrvatskih voda kažu kako su nasipi pojačani, kako nema razloga za brigu, a stanovnici su zahvalni na retencijama, kanalima, Kopačkom ritu, svim velikim površinama koje mogu primiti tako veliku količinu vode koja dolazi sada Dunavom, istaknuo je Ćurić.
Oko 300 ljudi dežura 24 sata dnevno uz tok Dunava kako bi sve što se tiče vodostaja prošlo u najboljem redu.
- Neki stanovnici Batine koji žive uz samu rijeku kažu da unatoč svim uvjeravanjima imaju bojazan, slabo spavaju i pribojavaju se onog najgoreg. Oni koji žive u brdima, jer je Batina i brdski kraj uistinu nemaju nikakvog razloga za brigu. I jedni i drugi sutra će se probuditi uz vodostaj kakav ovdje u Batini nije zabilježen više od 10 godina, izvijestio je Ćurić.
Sve su oči uprte u nabujalu rijeku. No dunavski je nasipi i sve službe dočekuju - spremni.
Pod vodom su vikend-naselja uz Dunav. No danima se radi kako bi se spriječile posljedice. Veliku vodu čekaju i Vukovarci.
Ni stožeri civilne zaštite Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije ne očekuju veće probleme. Ipak, treba biti na oprezu. U pripravnosti su vojska, vatrogasci, policija.
U Osijeku je održana sjednica Stožera Civilne zaštite na kojoj je potvrđeno da je sve spremno za vrhunac vodenoga vala. On će, na sreću, biti niži nego što se očekivalo, ali sve su službe na oprezu. Uz rast Dunava lagano raste i vodostaj Drave u Osijeku, gdje su od sinoć proglašene redovite mjere obrane od poplava.
Očekuje se da će se izliti iz korita na šetnicu na lijevoj obali koja vodi prema zoološkom vrtu. Tamo će se, kao i na pješačkom mostu, ugasiti javna rasvjeta. Ipak, ne očekuje se kritičan vodostaj Drave pa bi Osijek trebao proći bez većih problema i posljedica.
- Ipak ništa se ne smije prepustiti slučaju. I nadalje to su vrlo ozbiljni vodostaji iznad plus 700 centimetara, tako će sve snage biti u ukupnoj pripravnosti, danonoćno dežurstvo a naravno u kordinaciji sa Stožerom Osječko-baranjske županije i Vukovarsko srijemske županije i imati na raspolaganju sve druge snage i naravno uz stalnu pričuvu i spremnost pripadnika Hrvatske vojske za intervneciju, rekao je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.
- Svi su objekti i vodne građevine pregledani i također se dodatno pregledava hidrotehnička oprema, osiguravaju se materijalni uvjeti te se nastoji pomoći onom stanovništvu koje ima vikendice u područjima za koje je bilo predviđeno da će plaviti, istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
- Svi smo odahnuli u srijedu kad je vrhunac u Bratislavi, 450 kilometara uzvodno od Hrvatske, dosegnuo razinu pola metra nižu nego što je to bilo 2013. godine. Moglo se očekivati da će biti na istoj razini u Hrvatskoj, rekao je Novosel.
Dio vode iz Dunava izlijeva se u Kopački rit, jednu od naših najvećih prirodnih retencija.
- Ne čine samo nasipi sustav obrane od poplava. Oni su najbitniji dio sustava i imamo više od 4 tisuće kilometara nasipa u Hrvatskoj, ali tu su spojni i lateralni kanali, ustave, a važan dio sustava obrane od poplava su i prirodne retencije. Prvenstveno tu mislim na Lonjsko i Mokro polje te Kopački rit. Retencije su prirodna područja u koja se upuštaju velike količine poplavnih voda i onda se ispuštaju natrag u vodotoke, u Savu i Dunav, kada vodostaji nizvodno poprime niže vrijednosti, neškodljive za građanstvo i njihovu imovinu, objasnio je Novosel.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora