Retencije imaju važnu ulogu u obrani od poplava

Iznimno važnu ulogu u našoj obrani od poplava imaju retencije - prirodna ili izgrađena područja u koja se izlijeva višak vode iz riječnih korita tijekom vrlo visokih vodostaja. 

Neke od njih, poput Lonjskog polja i Kopačkog rita - zaštićena su močvarna područja bogata biljnim i životinjskim svijetom. Hrvatske vode upravljaju sa 60-ak retencija i kontinuirano grade nove. Moćni, nabujali Dunav kroz Hrvatsku bi trebao, nadaju se svi, proći bez većih posljedica. Vodostaj raste sporo i među stanovnicima - nema panike.

- Moćna je i jaka rijeka, ali valjda neće pokazati svu svoju ćud ovaj put, rekla je Mirjana Lazar iz Darde.

- Kod nas je široko, šuma je progutala previše i prema Dražu skroz gore, to guta, tako da je širina kod nas jako, nema opasnosti, istaknuo je Đuro Molnar iz Batine.

60-ak retencija

Poplavna područja između nasipa, nerijetko široka i više kilometara, razlikuju naše rijeke od mnogih europskih, često zarobljenih u uska korita. Voda iz Dunava prelijeva se i u Kopački rit - jednu od naših velikih prirodnih retencija. 

- Privremeno se upusti dio velikih voda Save odnosno Drave i Dunava i kada vodostaji opadnu na razine koje ne štete stanovništvu i njihovoj imovini - onda se isprazne, naglasio je Tomislav Novosel, Glavni centar obrane od poplava Hrvatskih voda.

Ukupno je u Hrvatskoj 60-ak retencija - prirodnih i izgrađenih. Uz Kopački rit - najveće su Lonjsko, Odransko, Sunjsko i Mokro polje. 

Voda uvjetuje život

- Kapacitet svih tih retencijskih područja u Hrvatskoj iznosi 2 milijarde kubika vode.REZU nekom trenutku možemo dvije Save privremeno uskladištiti, da tako kažem, i onda neškodljivo ispustiti, rekao je Novosel. 

Lani u kolovozu, vodostaj Save bio je toliko visok da se Zagreb od poplave spašavao preusmjeravanjem vode u kanal Sava-Odra do Odranskog polja. Poplavljeno je tada i Lonjsko polje - jedno od najvećih retencijskih područja u Europi.

- Ovdje voda uvjetuje život. Od poplavnih nizinskih šuma, vlažnih travnjaka, svih mogućih oblika prirodnog života koji se nalazi ovdje u Lonjskom polju. Sav ovaj prostor koji je sada suh u biti bude pod vodom, i to nekoliko metara vode može biti u Lonjskom polju, objasnila je Maja Sabljak, stručna voditeljica Parka prirode Lonjsko polje.

Inače se puni prirodnim vodotocima, a kada zagusti - otvaraju se ustave. Za Lonjsko polje nekada se znalo - pod vodom je dvaput godišnje. Reda više nema.

- Poplavna se voda puno duže zadržava i to ima stvarno velik utjecaj na sve - na pašnjake, na vlažne travnjake, na šume pogotovo. Tako da - veliki su izazovi u upravljanju čitavim područjem, rekla je Sabljak. 

Izazove postavljaju klimatske promjene, kojima se i sustav obrane od poplava mora prilagoditi. Hrvatske vode grade stoga i nove retencije kojima će se naselja braniti od bujičnih poplava.