Mladi sve manje žele biti nastavnici: Jedan problem posebno je izražen

Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić govori o položaju učitelja, problemima koji otežavaju privlačenje mladih u škole, reformama obrazovanja i izazovima koje donosi umjetna inteligencija.

Učiteljski i nastavnički poziv jedan je od ključnih za društvo jer upravo oni koji rade u školama oblikuju nove generacije, prenose znanje i vještine, ali i imaju sve važniju odgojnu ulogu. 

No, prema riječima predsjednika Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antuna Kovačića, dio tog rada i dalje ostaje nedovoljno vidljiv.

Kovačić ističe kako nastavnici, osim redovitog obrazovnog rada, preuzimaju i velik dio brige o učenicima, osobito u vremenu kada se škole sve češće susreću s djecom koja imaju poteškoće s mentalnim zdravljem.

- Ako gledamo društveno, naši nastavnici, osim onog redovnog rada, imaju uistinu puno onog vjernog posla da prenose i znanje i vještine, ali se i brinu o toj djeci.

- Možemo reći da on nije u tom dijelu prepoznat, jer taj tihi rad naših nastavnika i učitelja u pravilu prolazi ispod radara svih onih koji prate obrazovni sustav, govori Kovačić.

Školstvo teško konkurira gospodarstvu

Jedan od problema hrvatskog školstva jest i pitanje kako privući nove, osobito mlade nastavnike. Iako posao u obrazovanju donosi određenu sigurnost, materijalni uvjeti, smatra Kovačić, teško mogu konkurirati onima koje mladima nude privatni sektor i gospodarstvo.

U sustavu postoje mogućnosti napredovanja, od mentora i savjetnika do izvrsnih savjetnika, no početak karijere mladim stručnjacima može biti privlačniji izvan školstva.

- Privreda, tržište, donosi, u stvari, nekako atraktivniju poziciju u početku karijere ili kasnije u napredovanju, gdje su uistinu možda veće plaće. Školstvo gubi možda jednu tržišnu bitku s gospodarstvom koje nudi kvalitetnije uvjete za rad. Materijalna prava su dobra, ali uvijek mogu biti bolja, a tržište i privreda mladima često nude atraktivniju poziciju, osobito na početku karijere, rekao je Kovačić.

Što bi odličnog studenta matematike privuklo u školu?

Pitanje je posebno izraženo kod struka koje su vrlo tražene na tržištu rada. Primjerice, odličan student matematike može birati između nastavničkog poziva i privatnog sektora, gdje su plaće u nekim zanimanjima, poput IT-ja, znatno konkurentnije.

Kovačić smatra da odgovor u tom slučaju nije u plaći, nego u nečemu što nastavnički poziv može ponuditi na drugačiji način.

- Svakako to prije svega neće biti plaća. Nakon određenog broja godina, kada susretnemo bivše učenike, vidimo koliko su zadovoljni osjećajem da smo se tijekom njihova srednjoškolskog obrazovanja brinuli za njih i da oni napreduju kao ljudi, objašnjava.

- To je jedan unutarnji poriv koji svakako mladom nastavniku daje možda jedan poticaj da uistinu se prihvati jednog nastavničkog poziva, dodaje Kovačić.

Koliko se reforme provode uz one koji rade u školama?

Hrvatski obrazovni sustav posljednjih je godina obilježen brojnim promjenama i reformama. No, pitanje je koliko su u njihovo osmišljavanje uključeni oni koji ih kasnije moraju provoditi u učionicama – nastavnici i ravnatelji.

Kao jedan od aktualnih primjera Kovačić izdvaja uvođenje modularne nastave u srednje škole. Kaže kako su u kreiranju reforme sudjelovali različiti dionici, počevši od poslodavaca, ali i sami nastavnici.

- Modularna nastava proistekla je prije svega u suradnji s poslodavcima. Nakon toga uključili su se i naši nastavnici u izradu reformskih kurikularnih dokumenata i samih kurikula. To je proisteklo iz iskustva naših nastavnika i potreba učenika, ističe Kovačić.

Umjetna inteligencija donosi novi izazov školama

Uz klasične promjene u obrazovanju, pred školama je i izazov koji je posljednjih godina postao gotovo nemoguće zaobići, a to je umjetna inteligencija.

Učenici danas mogu u nekoliko sekundi doći do ogromne količine informacija. No upravo zato, smatra Kovačić, ključno pitanje više nije samo kako doći do informacije, nego kako procijeniti je li ona točna, korisna i pouzdana.

- Umjetna inteligencija je nešto novo što dolazi i donosi svoje izazove.  Ona donosi svoje izazove. U trenu dobijemo neku informaciju. Je li ta informacija dobra ili nije dobra? To trebamo naše učenike u budućnosti poučavati. Kako prepoznati je li informacija koju dobiju kroz umjetnu inteligenciju korisna, dobra i upotrebljiva.

U školama se, dodaje, već otvara prostor za takve teme kroz nove programe i fakultativnu nastavu. Jer, kako upozorava, umjetna inteligencija može ponuditi i netočne informacije, a bez razvijene sposobnosti kritičkog promišljanja učenike može odvesti u pogrešnom smjeru.