Štrajkovi u školama pred vratima: Što treba mijenjati u obrazovnom sustavu?

Za dva dana najavljen je prvi u nizu štrajkova u školama. Učitelji i profesori često ističu da su nezadovoljni svojim statusom u društvu. A što bi još trebalo promijeniti u našem obrazovnom sustavu, donosi Sunčica Findak Slavić u našoj rubrici "Zaključna ocjena tjedna".

Kada je novinarka HTV-a Sunčica Findak Slavić postavila pitanje što bi trebalo promijeniti u našem školstvu, jedan od sugovornika rekao je - duga je lista. Za početak potrebno je više povjerenja u učitelje.

- Da se zna da su nastavnici ti koji vode najbolju brigu o našim učenicima, da su stručni i da im roditelji mogu povjeriti s punim povjerenjem, ali utjecaj roditelja, stalne prijetnje koje dobivamo i stalno miješanje u naš obrazovni rad čini školu teškom, istaknula je Bosiljka Vinković Kukolić, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole, Čakovec.

Učenici, posebno maturanti, otkrivaju probleme na koje nailaze.

- Mislim da nama u obrazovnom sustavu najviše treba vremena. Svi stavljaju naglasak na količinu predmeta. Mi sad imamo 17, 18, 19 predmeta, pa ako dodate fakultativne, a maturanti pripremu za maturu jednostavno nemamo vremena, naglasila je maturantica Elena.

Pa nije ni čudno da uz silne predmete i količinu gradiva koju moraju svladati rezultati na maturi često izostaju. A i taj projekt star 17 godina zahtijeva promjene, kritični su u Nacionalnom centru.

- Da bi bili potpuno zadovoljni državnom maturom cilj nam je da u slijedećim godinama napravimo potpuno ujednačene ispite kako bi prosjek riješenosti bio 50 posto. Sad je najčešće između 30 i 70 posto što nije dobro. Želimo da svi ispiti budu iste težine i u konačnici naravno da nema pogreška na maturi kao što je to bilo prethodnih godina, kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Da treba mijenjati i programe, otkriva nam sljedeći sugovornik.

- Po meni osnovni problem ne samo gimnazijskog nego sekundarnog obrazovanja su zastarjeli programi, preopširni programi. I gimnazijalci u ovom trenutku žude za smanjenjem programa i uvođenjem izbornosti to je najveći problem koji muči učenike i nastavnike, izjavio je Vjekoslav Robotić, ravnatelj Gimnazije "Fran Galović", Koprivnica.

- Meni je obrazovni sustav dobar, ali ono što fali su praktični zadaci koji zahtjevaju razmišljanje, naveo je Franko, 8. razred.

Treba promijeniti i svijest da su sve škole jednako važne. Najčešće se govori o osnovnim, strukovnim školama i gimnazijama, žali se sugovornica, a neke se uopće ne spominju kao da ne postoje.

- Umjetničke škole mislim da su strašno na margini, kazala je Ariana Šandl, ravnateljica Umjetničke škole Fortunat Pintarić, Koprivnica.

A na margini je još jedan problem, ne manje važan.

- U vertikali obrazovanja imamo subvencioniranu prehranu od vrtića , osnovnih škola i sveučilišta. A djeca koja se nalaze u najvećoj razvojnoj fazi adolescencije od 14. do 18. godine nije riješen problem prehrane u srednjim školama, rekao je Vjekoslav Robotić, ravnatelj Gimnazije "Fran Galović", Koprivnica.

I tek smo došli do polovine popisa onoga što bi trebalo promijeniti u našem školstvu. Neki će jedva dočekati i reći - kada nudimo promjene, otpori su veliki. Da, kažu nam mnogi, kada u svim promjenama najmanje sudjeluju oni koji će te promjene provoditi i koji o tome ipak najviše znaju. I to je taj i takav status u društvu o kojem prosvjetari govore.