MMH predlaže kvote za mlade na stranačkim listama

Mreža mladih Hrvatske (MMH) predstavila je u ponedjeljak preporuke za uključivanje mladih osoba u političke procese, među kojima su kvote na kandidacijskim listama političkih stranka, spuštanje granice za glasanje na 16 godina i uvođenje građanskog odgoja u škole.

Želimo vidjeti od političkih stranaka da kroz kvote za mlade, ako nikako drugačije, osiguraju da oni budu kandidati na lokalnim, parlamentarnim i europarlamentarnim izborima. Mislimo da bi se one mogle obvezati svojem članstvu da će na listi u svakoj izbornoj jedinici imati dvoje mladih ljudi, na primjer, rekao je glavni tajnik MMH Josip Miličević na konferenciji za medije u povodu Međunarodnog dana mladih.

MMH ne traži od države da uvodi kvote za mlade na kandidacijskim listama, pojasnio je Miličević, već je ta preporuka usmjerena prema političkim strankama.

Na zadnjim parlamentarnim izborima, u Hrvatski sabor iz prvih jedanaest izbornih jedinica nije izabrana niti jedna osoba ispod 30 godina, kazao je glavni tajnik MMH.

- To je jako porazno. Mladima će se najlakše i najjasnije obratiti druge mlade osobe, pogotovo sad u kontekstu sve veće digitalizacije. Mladi neće čitati biltene iz poštanskih sandučića, neće više ni na Facebooku više čitati program svoje političke stranke. Možda na Instagramu, TikToku ili nekoj drugoj mreži.

Ipak, u parlamentu trenutno sjede tri mlade osobe, to su Armin Hodžić koji je izabran u 12. izbornoj jedinici te Maksimilijan Šimrak (HDZ) i Ivo Ćaleta Car (DP), no oni su u Sabor ušli tek kao zamjene zastupnicima koji su svoj mandat stavili u mirovanje.

Od ukupnog broja kandidata na parlamentarnim izborima, tek 10,2 posto otpada na mlade, ističe MMH u svojoj publikaciji ''Izbori 2024.: Ima li (tu) mjesta za mlade, što je manje nego 2020.godne kada ih je bilo 11,4 posto.

- Mladi su iskorišteni kao žetoni u političkim strankama, nemaju u njima adekvatnu podršku, a samim time niti realnu šansu u izbornoj utrci. Uz to, stranke ne komuniciraju teme koje su važne mladim ljudima', rekao je predsjednik Upravnog odbora MMH Marin Capan.

MMH se također zalaže za spuštanje dobne granice za glasanje s 18 na 16 godina.

- Vjerujem da bi takav korak potaknuo i druge korake poput uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole, kako bi mlade učili o političkoj participaciji i odgovornosti koju glasanje nosi', naglasio je Capan.

Među ostalim preporukama su povratak Politike i gospodarstva u strukovne škole, uključivanje mladih u procese participativnog budžetiranje na lokalnoj razini i jačanje neovisnosti lokalnih Savjeta mladih

- Nametanje nacionalnog tijela, poput Savjeta mladih RH, zadire u autonomiju lokalne samouprave i o tome smo upozorili Ustavni sud zajedno s još 44 saborska zastupnika iz prethodnog saziva. Nakon šest mjeseci i dalje čekamo očitovanje', kazala je potpredsjednica Upravnog odbora MMH Sara Sušanj.

Ministarstvo mladima: Preuzmite inicijativu!

Povodom Međunarodnog dana mladih, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u ponedjeljak su pozvali mlade da "preuzmu inicijativu" i svojim djelovanjem pridonesu postizanju ciljeva održivog razvoja na dobrobit svih naraštaja.

Međunarodni dan mladih je prigoda za raspravu s mladima o temama važnima za njihov život, a ove godine se taj dan obilježava na temu "Od klikova do napretka: Digitalni putevi mladih za održivi razvoj, priopćili su iz MZOM.

Mladi danas koriste digitalne tehnologije u svakom aspektu života te svojim radom i djelovanjem pridonose napretku društva. Na današnji dan pozornost usmjeravamo na cilj da se mladima pruži platformu kroz koju će djelovati za bolju budućnost i na dobrobit održivog razvoja svoje zajednice, istaknuli su iz Ministarstva mladih te dodali da potporom uporabi digitalnih tehnologija među mladima potiču inovacije i suradnju u postizanju ciljeva održivog razvoja.

- Jedan od hrvatskih strateških ciljeva u ovom desetljeću upravo je digitalna transformacija društva, države i gospodarstva, u čemu su mladi važni nositelji razvoja, naglasili su te dodali da su mladi od 2016. godine u Hrvatskoj partner i oslonac u kreiranju mjera kojima se osobito potiče aktivno sudjelovanje te ekonomsko osamostaljivanje mladih.

Povrat poreza za gotovo 200 tisuća mladih svake godine, rekordno povećanje broja mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme i smanjena nezaposlenost, rekordna studentska satnica te ulaganja u 14 studentskih domova samo su neke od mjera na kojima će se nastaviti raditi, naglasili su iz Ministarstva.

Najavili su i da će se u iduće će se četiri godine, uz rekordna ulaganja u sve razine obrazovanja od 2,7 milijardi eura, donijeti Nacionalni plan stambene politike za prioritetno pitanje priuštivog stanovanja mladih te će nastaviti jačati studentski standard, a provodit će se i mjere iz Nacionalnog programa za mlade u suradnji s predstavnicima mladih iz svih hrvatskih krajeva na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Kao institucija koja povezuje pitanja učenika, studenata i svih mladih, stavit ćemo naglasak na dijalogu s mladima, uzajamnom razumijevanju, suradnji i konkretnim rezultatima, poručili su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te pozvali mlade da "preuzmu inicijativu" i svojim djelovanjem pridonesu postizanju ciljeva održivog razvoja na dobrobit svih naraštaja.

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. kolovoza od 1999. kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila preporuku Svjetske konferencije ministara mladih o proglašenju ovog dana.