Model rizika od potresa za cijelu Europu

Posljednjih nekoliko godina itekako osjećamo posljedice pojačane seizmičke aktivnosti na našem području. Potresi u Zagrebu, na Banovini, u susjednim zemljama, odnijeli su živote i uzrokovali golemu materijalnu štetu. U posljednjih stotinjak godina u potresima koji su pogodili Europu poginulo je više od 200.000 ljudi. Kako bi ublažili posljedice potresa, stručnjaci EU-a izradili su prvi model rizika za Europu nazvan EUROKODE 8.

Osam od 10 zgrada u Europi izgrađeno je prije '90.-ih. Trebalo bi ih prilagoditi novim standardima. Upravo one, kao i urbana područja te zone visoke potresne opasnosti glavni su faktori rizika. Zaključak je to europskih stručnjaka okupljenih na internetskom panelu o novom strateškom dokumentu.

- Diljem Europe vidimo stare zidane zgrade koje nisu projektirane ni građene tako da bi nas dovoljno zaštitile, već najviše pridonose gubicima tj. najopasnije su i lako se urušavaju. Jednako su opasne i armiranobetonske okvirne zgrade sa zidanim ispunom koje u pravilu imaju nekoliko katova. Specifične su za europsko-mediteransko područje, rekla je Helen Crowley, voditeljica odjela rizika od potresa u EUCENTRE.

A upravo je to područje najviše seizmički aktivno i na njemu se generira gotovo 80% prosječnog godišnjeg ekonomskog gubitka od 7 milijardi eura.

- Dakle, sjever Europe je seizmički manje aktivan manje ugrožen, a jug, dakle Albanija, Turska, Grčka izrazito jaka seizmička aktivnost česti i jaki potresi i naravno seizmička ugroza najveća u tim dijelovima, rekao je Krešimir Kuk, seizmolog, Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a.

I zato EUROKOD 8 - strateški dokument koji bi trebao mijenjati norme za projektiranje, ali i za obnovu, donosi novu bazu podataka. Jedna takva upravo se stvara i na stranici potresni.rizici Zagreb gdje građani mogu upisati podatke za svoju zgradu.

- Kada govorimo o bazama podataka, u Zagrebu se konkretno radi jedan veliki projekt rizika za grad Zagreb. On će komplementirati baze podataka i mi ćemo, nadam se, za dvije godine imati za svaku zgradu neki konkretan podatak o riziku od potresa, rekao je Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

- Mi već dugo na tome radimo kao i ostatak dijela Europe. Naravno tu su tri faktora - ljudi, vrijeme i novac. Možda nisam najbolji redoslijed naveo, ali to nije ništa novo, na tome se radi, dodao je Kuk.

Uz to, kod nas bi trebao zaživjeti i seizmički certifikat.

- On je prekretnica u građevinarstvu koji će jasno definirati točnu razinu sigurnosti svake zgrade. Tako će se moći po genezi, po povijesti bolesti te zgrade planirati njena budućnost. Prema mom mišljenju, to je nešto što će okrenuti građevinarstvo, dodao je Atalić.

I tako podignuti razinu sigurnosti koja nam svima ide u korist.