Modularna nastava nakon prve školske godine - prednosti i mane

Kraju se bliži prva nastavna godina u kojoj sve strukovne srednje škole, osim zdravstvenih, provode modularnu nastavu. No nejasne upute umjesto reforme donose kaos - zaključili su profesori, ravnatelji i predstavnici sindikata na okruglom stolu u Zagrebu o izvedbi modularne nastave.

U modularnoj nastavi potreban zakonski okvir i zaštita nastavnika

Među problemima koje su istaknuli je i taj da mnogi ne mogu ostvariti potrebnu normu te da ne postoji zakonski okvir koji bi ih zaštitio. Ljudi se boje da će postati tehnološki višak, ali su ponosni da bi moljakali za satnicu, rečeno je na skupu.

Među najvećim problemima je to što mnogi nastavnici, njih oko 215, u modularnoj nastavi ne mogu ostvariti potrebnu normu, dovodi se u pitanje njihova i egzistencija njihovih obitelji, a među njima su najbrojniji nastavnici geografije, povijesti, informatike i drugih.

Prelazak sa zastarjelih programa, od kojih su neki stari i tridesetak godina, na suvremene kurikule važan je korak naprijed, ali, kao i u svakoj drugoj reformi – postoje problemi.

- Onaj krucijalni i najvažniji problem je zaštita ravnopravnog statusa nastavnika koji su već ostali bez norme svoga predmeta. Te stvari su riješene sporazumom, dakle ti ljudi primaju onu plaću koju su imali prije reforma, međutim problem se nastavlja za sljedeću godinu. Mi moramo pronaći nekakav modus s Ministarstvom da te ljude i dalje zaštitimo i ostavimo u sustavu – to nam je sad primarni cilj, poručio je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

S obzirom na to za mene je to već sad neuspješna reforma, ocijenio je Turalija. Pozvao je predstavnike Agencije za obrazovanje i Udrugu ravnatelja da taj problem osvijeste, a ne da se problemi prikrivaju i svatko radi na svoj način.

- Učenici koji imaju braće ili sestre u starijim razredima međusobnim razgovorom sami su došli do zaključka da je ovaj model zapravo korisniji za učenike jer njima donosi manje opterećenja. Nemaju više pet, šest ili sedam predmeta u jednom danu nego su fokusirani na maksimalno tri modula. Puno više je zastupljeno učenje temeljeno na radu – nešto što se pokazalo da učenici vole – jer neke stvari koje nauče u teoriji vrlo brzo nastoje primijeniti u praksi, istaknuo je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić smatra da je odmah na početku reforme trebalo riješiti dva problema - dodatno nagraditi one koji će morati raditi više i drugačije ovisno o opsegu posla i riješiti pitanje kako zbrinuti one koji ne mogu ostvariti normu zbog preraspodjele posla.

Predstavnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Vesna Anđelić rekla je da nitko ne bi smio biti kažnjen zato što radi u modularnom sustavu, jer je kreiran s ciljem da učenici dobiju primjereno obrazovanje. Na tvrdnju da su u nekim školama predmete samo preimenovali u module, a da se ništa bitno nije promijenilo Anđelić je rekla da je bilo očekivano da se takve stvari događaju, no da se radi o procesu i da je trebalo učiniti prvi korak.

Satničarka Ina Đaković iz Srednje strukove škole kralja Zvonimira u Kninu rekla je da je to vrlo zahtjevan posao i da onaj tko ga nije radi to ne može znati te da učenici svaki tjedan dobivaju novi raspored kojeg nastoji dovršiti do petka.

Na panel su bili pozvani i predstavnici resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, no oni su svoj nedolazak opravdali drugim ranije dogovorenim obavezama.