Može li se divljim svinjama ikako stati na kraj?

Divlje svinje uništavaju usjeve od sjetve do žetve i police osiguranja tu štetu ne mogu nadoknaditi. Ministarstvo je raspisalo i više natječaja za sufinanciranje ograda i polica osiguranja, ali to su tek palijativne mjere, gašenje vatre. Glavni problem, smanjenje populacije svinja - još je na lovačkim društvima, a oni taj problem nikako ne rješavaju.

Kako bi svaki dan isporučio 500-tinjak litara mlijeka, Milan Šesto uzgaja 50 krava. Hrani ih većinom hranom koju sam pripremi. Obrađuje 120 jutara zemlje. Radi puno, ali zadovoljan nije. Bez problema bi mogli proizvoditi hranu za 120-150 grla stoke, ali zbog divljih svinja, kaže - na granici su isplativosti i za ovih 50-ak grla koje imaju.

Milanova farma nalazi se na Banovini. Livadu koju je ove godine planirao tri puta kositi prije par dana razrovalo je krdo divljih svinja. Sad kad su se vratile, ruju svaku noć. I sad ne ruju više po ovome što su rovale nego idu na slijedeće, upozorava Milan.

Slične muke muče i Petra Relića iz Gornjeg Selišta. Njegova njiva na kojoj je posijao kukuruz za stočnu hranu - veprovima je bio otvoren poziv na gozbu. Divlje svinje pojele su čitav urod - 5,5 rali. Od njive, u koju je uložio dvadsetak tisuća kuna ostala je pustoš. A svinje su, kaže - dolazile u grupama od njih desetak.

"Sve ih je više, a gladne su"

Slično svjedoči i Đuro Mraković iz Vlahovića. Pokazuje nam livadu koju su nedavno posjetili veprovi. Takvu štetu, tvrdi - ne može napraviti nekoliko svinja, radi se o krdima od njih 40 do 50. Đuro hrani 80 bikova pa mu krma nasušno treba. Napominje kako je ovo sve samo početak jer je divljih svinja sve više, a gladne su i nemaju hrane.

Milan Šesto uložio je velik novac u kosilice. U jednom obuhvatu traktorom može zahvatiti 10 metara širine. No, sad misli da je to zbog divljih svinja uzalud bačen novac. Isto kaže i Đuro Mraković koji ne može koristiti svoju mikser prikolicu za bale.

Ne pomaže ni umjetni pastir, umjetni top

Da obrane usjeve, poljoprivrednici svašta pokušavaju. Milan je montirao i do 20 kilometara električnog pastira, ali bez uspjeha. Krdo veprova ga uvijek nekako pregazi. Pokušao je i sa plinskim topom. On, kaže - djeluje 3 dana. Nakon toga svinje ga prevrnu, top i dalje puca, ali svinje dolaze.

Petar Relić je noći i noći s lovcima stražario uz njivu. Nisu se mogli obraniti, kaže - tolika je količina svinja da se nije moglo.

Divlja svinja križana s veprovima, prirast ogroman

Problemi s veprovima na Banovini počeli su tijekom Domovinskog rata. Ljudi su tad u bijegu od ratnog vihora pustili domaće svinje u prirodu. One su se križale s veprovima i sad im je broj iz godine u godinu sve veći.

- Svinja se jako brzo razmnožava. Nije to krava pa jedno tele godišnje. Svinja se 2 puta koti, to vodi 7, 8, 10 komada pa vi sami izračunajte koliki je to prirast, upozorava Đuro Mraković.

"Osiguranje nije dozvoljeno, odsrel je mali" 

Zbog svega poljoprivrednici već godinama traže konkretnu pomoć države.

- Pa da daju veći odstrel divljih svinja i da se možemo osigurati. Nama ne daju da platimo osiguranje, jer ni jedno osiguranje neće da trpi naše kukuruze. Znaju da će svinje sigurno ući u kukuruz, tvrdi Petar Relić.

U Ministarstvu poljoprivred odgovaraju da su svjesni problema i da čine sve što mogu. Sa 2 milijuna kuna lani su sufinancirali kupnju električnih pastira, subvencionirali su osiguranje usjeva, a izdali su i naredbu za odstrijel divljih svinja. Cilj je svesti populaciju na biološki minimum i to u jasnom roku.

- Znači sveli smo taj rok na godinu dana pa se nadamo da će to doprinjeti. I trebalo bi smanjiti populaciju jer je naredba obvezujuća. To će posljedično utjecati na smanjivanje štete na poljoprivrednim kulturama, kazala je Renata Ojurović.

Prebacivanje loptice s jednog na drugo lovište 

No, na Banovini pušu na hladno jer kažu i dosad je bilo takvih akcija, ali bez ozbiljnijih rezultata.

- Gledajte tu je potok Bručina. Ovo je jedno loviše, a ovo je Maja lovište i oni samo prebacuju loptice. nisu moje nego su Majine, nisu Maja nego Novo Selo. Oni samo prebacuju loptice, a mi ispaštamo, pokazuje Đuro Mraković.

Prema podacima ministarstva u Sisačko moslavačkoj županiji matični fond divlje svinje broji 3100 grla. Svake godine odstrijeli ih se oko 6000, ali problem nije riješen. Stoga je sad izdana zapovijed da se broj svinja prepolovi - na oko 1500.