Može li se preokrenuti aktualna demografska statistika Hrvatske?

Vlada je predstavila dugoočekivani paket demografskih mjera, vrijedan čak 685 milijuna eura. Plan je potaknuti rađanje više djece, povratak iseljenika i oživljavanje područja iz kojih su se ljudi iselili. 

Četiri su kategorije mjera, od kojih će se najviše izdvojiti za sustav podrške roditeljstvu. Može li se znatnije preokrenuti aktualna demografska statistika Hrvatske u kojoj je prošle godine rođeno najmanje djece otkako je mjerenja?

Josić: Vlada sustavno ulaže u roditeljske potpore

Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić naglasila je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" kako Vlada sustavno ulaže u roditeljske potpore, odnosno konkretno riječ je o Zakonu o roditeljskim i roditeljskim potporama.

Novi zakon stupio je na snagu 1. siječnja 2023.

- Sad radimo izmjene, izmjene se odnose isključivo na poboljšanje same financijske potpore i ono što se u javnosti već neko vrijeme diskutira je u stvari potpora za roditeljski dopust, gdje je sada gornji limit 3 000 eura, što je povećanje od trenutka kada smo mi počeli povećavati ovu naknadu, devet puta. Ja ću samo podsjetiti kratko da od 2017. godine mi smo u nekoliko navrata mijenjali potpore i najveće povećanje upravo vidimo u potpori za roditeljski dopust. Ona je 2016. bila 353 eura, sada ju dižemo na 3 000 eura. Jasno, to nije jedino što se mijenja kroz ove financijske potpore. Potpore se mijenjaju za sve skupine korisnika, mijenjaju se za rad na četiri sata za zaposlene i samozaposlene roditelje, za one roditelje koji imaju jedno ili dvoje djece i koriste roditeljski dopust do prve godine života. Isto tako na pola radnog vremena za naše roditelje koji imaju blizance, troje i više djece i koriste onaj dodatni dio, da tako kažemo, roditeljskog dopusta do 30 mjeseci. Zatim, za roditelje koji imaju djecu s određenim teškoćama u razvoju. I isto tako jedna važna promjena koja se mijenja, to je jednokratna potpora za novorođeno dijete s 309 na 618 eura. Dakle ovaj cijeli paket iznosi oko 430 milijuna eura, poručila je Josić. 

Turk: Mjere su stimulativne i to je dobro

Dobili smo prvi paket mjera, cilja li na izvorišta demografskih problema? Demograf Ivo Turk, Institut Ivo Pilar istaknuo je da cilja.

- Znači sve te mjere koje idu, koje imaju za cilj poboljšanje demografske prilike su dobre. Ja moram pozdraviti te četiri skupine mjera, koje su donesene i smatram da je ulaganje u financiranje osoba, koje hoće roditi, znači žena, da je to dobro. Dobro je da će plaće biti veće, dobro je da se događa pozitivno okruženje za rođenje djece i mislim da je ovo dobar početak, rekao je.

Naglasak je na obitelji, jačanju položaja majke i očeva. Koliko su te mjere zapravo motivirajuće? Tko će od tih kategorija najviše dobiti?

Turk je rekao da je teško reći tko će dobiti, ali u svakom slučaju mjere su stimulativne i misli da je to dobro.

- Zbog toga što u sadašnjim okolnostima su se ljudi teže odlučivali za imati djecu. Sad to više neće biti tako, ja se barem nadam, zbog toga što će naknade biti veće i stvorit će se nekako okruženje koje će biti stimulativno za imati i više djece, odnosno za rađanje. To je jako bitno zbog toga što mi starimo od dolje i bit će problem u tome što sve manje i manje ljudi dolazi u fertilnu dob. Nama kontinuirano natalitet pada, broj živorođenih u zadnjih 10 godina kontinuirano pada. Prošle godine došlo je do 32.170, dok je umrlo 51.275 ljudi. To je prirodni pad od 19.105 ljudi. I to se ovako treba preokrenuti. Ovo je dobar početak, ali naglašavam da je to početak, jer u demografiji ne postoji ništa preko noći. Mi o ovome baštinimo zadnjih 70 godina. Zapravo, mi nikad nismo imali nekakvu demografsku politiku i složene mjere. Mi smo sve radili stihijski. Ništa nije bilo planirano. Iz tog razloga imamo to što imamo. 70 godina intenzivne nebrige i onda imamo situaciju kakvu imamo. Ona nije preko noći nastala, neće preko noći ni otići, dodao je.  

"Odluka o djeci je individualna"

Turk je poručio da će Hrvatska morati sljedećih 30 godina ulagati da bi nešto postigla.

- Da bismo došli do nule ili slično. Bit će teško. Sve manje i manje ljudi, uslijed manjeg prirodnog priraštaja i iseljavanja, dolazi u demografski produktivnu dob. To je problem. Ovo je dobar način da se to popravi. Odluka o tome da imate djecu je zapravo individualna. Nekoga će to potaknuti, a nekoga neće, naglasio je.

Rekao je da će se netko bez "prebijenog" centa odlučiti da ima djecu, a netko s milijunima neće. 

 Perić Kaselj: Dijaspora je globalna pokretačka sila

Puno se očekuje od useljavanja, tj. povratak hrvatskih iseljenika, koji se dijele na tri kategorije. Hrvate u BiH, hrvatske manjine u Europi, u 12 zemalja, te Hrvate iz prekomorskih zemalja.

Marina Perić Kaselj, Institut za istraživanje migracija, istaknula je da pozdravlja nove mjere.

- Ono što moramo ipak priznati je da smo još uvijek mlada država i da prije svega moramo slati pozitivne poruke o hrvatskom društvu, a onda manje kritika, privlačenje povratka i selektivna emigracijska politika, naravno da su bitni faktori demokratskog i gospodarskog razvoja hrvatskog društva. I to je Nacionalna strategija razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine. Danas stvarno govorimo da je dijaspora globalna pokretačka sila. Ono kako je sad hrvatsko društvo, znači s jedne strane nismo više iseljenička, nego smo i useljenička zemlja. Kad govorimo o povratku iseljenika, onda možda više razmišljamo s jedne strane o povratnicima, kad kažemo kategoriju povratnika, to su znači, građani Hrvatske koji su imali prije iseljavanja državljanstvo, odnosno boravište u Republici Hrvatskoj. Međutim, ono što se očekuje možda najviše kao potencijal to su potomci iseljenika, znači govorimo možda o već drugoj, trećoj, četvrtoj i inoj generaciji Hrvata iz Južne Amerike, rekla je Perić Kaselj. 

"Od pandemije se bilježi povratak stanovnika"

Dodala je da se u Institutu intenzivno bave empirijskim istraživanjima vezano uz profil povratnika, znači koliki postoji potencijal.

- I ono što se bilježi je povratak, koji je možda jako malo u medijima prisutan. Znači, već s pandemijom, s COVID krizom, mi kao znanstvenici nismo mogli previdjeti, znači bio je već značajan povratak, ali naravno tu su se javili određeni problemi, upravo oko integracije djece u sustav, tako da koliko god imamo privlačnih čimbenika, dođe i do problema u samoj stvarnosti, poručila je Perić Kaselj.

Naglasila je da se od pandemije već bilježi povratak. Povratci su, u zadnje vrijeme, intenzivni iz Njemačke i Irske.

Rekla je da se govori o suvremenim imigrantima. 

"Nema rezultata preko noći"

Josić je dodala da se ulaže velik novac, ukupno 685 milijuna eura. Kazala je da se nikakav rezultat ne može očekivati preko noći.

- Jer sve ove mjere se rade trenutačno, one se rade za određeno vrijeme. I mi da smo došli do ovih roditeljskih potpora, morali smo stvoriti određene preduvjete, mijenjali smo zakonsku regulativu, povećavali i stvarali financijske uvjete. Mi očekujemo da poboljšavanjem kvalitete života u Republici Hrvatskoj, stvaranjem te jedne pozitivne atmosfere i u samom društvu, poticanjem i održavanjem obiteljskih vrijednosti, možemo stvoriti bolju klimu u hrvatskom društvu. Zato i radimo sve, odnosno unapređujemo sve ove mjere, poručila je.

Josić je istaknula da ove mjere nisu samo mjere iz podrške roditeljstvu, već su tu i mjere koje su namijenjene poticanju okruženja za obitelji, zatim poticanje povratka i iseljenika.

- Ulažemo u one krajeve, koji gube stanovništvo. Dakle, to je cijeli jedan niz mjera, koje moraju slijediti jedna drugu, rekla je. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: