Predstavljen paket demografskih mjera vrijedan 685 milijuna eura

Vlada je, suočena sa sve većim demografskim problemom koji ima Hrvatska, donijela paket mjera kojim bi se trebao najprije usporiti, a zatim i preokrenuti dramatičan pad broja novorođene djece posljednjih godina.

U 2023. rođeno je samo malo više od 32 000 djece, a u prvih deset mjeseci ove godine manje od 27 000.

Za usporedbu, 1997. u Hrvatskoj je rođeno 55 500 djece. Negativan prirodni prirast imaju gotovo sve županije, a najlošija je situacija u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj.

Novim demografskim mjerama, koje na snagu stupaju 1. ožujka 2025., među ostalim, znatno se povećavaju rodiljne naknade, a produljuje se i trajanje očinskog dopusta.

Za cijeli paket mjera država će izdvojiti 685 milijuna eura, a cilj svega je davanje financijske sigurnosti roditeljima s kojom bi lakše planirali svoju i budućnost svoje djece.

- Pitanje demografske revitalizacije možda je i najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskoga naroda, naglasio je premijer i dodao da će mjerama unaprijediti demografsku sliku Hrvatske, zaustaviti ili barem usporiti negativne trendove i nastojati ih preokrenuti.

- Mi smo svjesni da je obitelj nukleus hrvatskog društva i želimo nizom mjera koje predlažemo i poduzimamo poboljšati položaj majki i očeva. Također želimo postići što širi društveni konsenzus o ovoj temi kako bismo kreirali pozitivno ozračje u društvu u kojem će biti poticajno ostati i graditi obitelj. Za to je potreban i određen pomak u mentalitetu, u optimističnijem gledanju na društvo i naše zajedničke odgovornosti, te našu budućnost. Primjer pozitivnog ozračja bio je kratkotrajni baby boom 1996. i 1997. U našem pogledu smo realni, trebamo vidjeti na koji način ovaj format može doprinijeti djelovanju svih resora da još angažiranije sudjeluju u oblikovanju demografske politike, rekao je Plenković.

Premijer je pritom dao i kontekst koji daje bolju sliku gdje se Hrvatska trenutno nalazi, navevši da se broj ljudi na Zemlji upeterostručio od 1900. godine do danas (s 1,6 milijardu prije na današnjih 8,2 milijardi ljudi).

Europska unija u odnosu na druge krajeve svijeta gubi stanovništvo što će imati utjecaja i na njezin globalni položaj.

Prema zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj je 3,9 milijuna stanovnika. Plenković je kazao kako je još od 3 do 4 milijuna Hrvata raseljeno diljem svijeta.

Plenković: Na dan nam se rodi 88 djece, a umre 140 osoba

Naveo je i da su 1900. godine dva od devet stanovnika svijeta bila Europljani, a danas je taj omjer pao na jedan od 13, prokomentiravši da je i najneupućenijem jasno da EU u odnosu na druge krajeve svijeta gubi stanovništvo, a to će sigurno imati refleksije i na njezin globalni položaj.

U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba.

To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je samo 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba.

- Brojke govore da je situacija takva da moramo imati odlučne mjere koje bi trebale biti i poticajne i djelotvorne, koje će poticati natalitet kao jedan oblik povećanja stanovnika, a drugi su mjere za povratak naših iseljenika. Poanta je da ova tema postane od strateškog karaktera. 

Posljednji put stopa plodnosti u Hrvatskoj bila je veća od 2,1 1967. godine, dodao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Najveću stopu fertiliteta u Europskoj uniji imaju Bugarska (s 1,76) i Rumunjska (s 1,71), a Hrvatska je u sredini (s 1,47), dok najmanju stopu imaju Malta (s 1,1) i Italija te Litva (S 1,2).

Plenković ističe da će temu demografske politike obraditi iz kuta svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept koji će riješiti sve probleme.

- Cijelo društvo i svi akteri moraju dati doprinos koji će nam pomoći u ovome, dodao je.

Istaknuo je i da je proračun Ministarstva demografije i useljeništva za iduću godinu povećan za 202 posto (na 685 milijuna eura) u odnosu na 2024. te da je za 2026. planiran u iznosu od 769 milijuna eura, a za 2027. od 805 milijuna eura.

Rastu naknade za roditeljski dopust, novorođenče, produljuje se očinski dopust

Ministar Šipić naveo je četiri skupine mjera - za unapređenje sustava podrške roditeljstvu, za izgradnju poticajnog obiteljskog okruženja, za revitalizaciju područja pogođenih depopulacijom te za poticaj povratka hrvatskih iseljenika.

Za unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu osigurat će se 431 milijun eura, odnosno više od 60 posto proračuna Ministarstva.

Vlada će od ožujka iduće godine udvostručiti jednokratnu naknadu za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a povećava se i limit naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

Do sada zaposleni ili samozaposleni roditelji (u većini slučajeva majke koriste i roditeljski dopust) za tih drugih šest mjeseci roditeljskog, koji se može iskoristiti do 8. godine djetetova života, nisu mogli mjesečno primati više od 995 eura, a od 2025. taj se limit diže na 3000 eura neto. A to znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako se radi o plaći do 3000 eura.

To je za čak devet puta više od 2016. godine, naglasili su premijer i ministar.

Za roditelje blizanaca, troje ili više djece naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine djetetova života povećava se s 551 na 803 eura.

- Dakle, prema analizama, 97 posto žena koje su rodile primat će punu plaću, a naknadu u maksimalnom iznosu do 3000 eura moći će ostvarivati i očevi koji koriste pravo na dva mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta do osme godine života, poručio je ministar.

Naglasio je da će povećanu naknadu primati i one majke koje će u tom trenutku biti već na roditeljskom dopustu.

Raste i naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.

- Primjer nekoga s neto plaćom od 2000 eura Ministarstvo će isplatiti 971 euro, a poslodavac otprilike 1000, time će primanja gotovo neznatno pasti, a moći će provoditi dovoljno vremena sa svojim djetetom, naveo je Šipić.

Vlada će produžiti i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istodobno rođene djece.

Rastu naknade za bolovanje radi djeteta ili komplikacija u trudnoći

Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života s 551 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, tj. na 503 eura za nepuno radno vrijeme.

Na 503 eura povećava se naknada za roditeljski dopust nezaposlenih roditelja.

Majkama koje ne mogu raditi zbog komplikacija u trudnoći te koje su na bolovanju radi njege bolesnog djeteta, umjesto dosadašnjih 565 eura, primat će od iduće godine 995 eura naknade.

Iduće godine, najavio je ministar, izradit će se i analiza Zakona o doplatku za djecu i pripremiti prijedlog novog Zakona.

Zakladi Hrvatska za djecu osigurat će se 400.000 eura kao potpora obiteljima s više djece, s jednim roditeljem i obiteljima slabijeg imovinskog statusa, a Vlada će u iznosu 20 milijuna eura financirati projekte općina i gradova u kojima nema dovoljno vrtićkih kapaciteta.

Unaprjeđuje se i e-Dječja kartica Mudrica, kojom će se ostvarivati veći popusti za javne usluge (muzeje, bazene, nacionalne parkove, kazališta...) od 30 posto za obitelji s dvoje djece do 100 posto s petero i više djece.

Poticanje ostanka i povratka iseljenika

Za poticanje ostanka i povratka iseljenika, posebice u područja pogođena depopulacijom, osigurat će se 22 milijuna eura. Ministar Šipić najavio je program poticanja zapošljavanja u Sjevernoj, Panonskoj i Jadranskoj Hrvatskoj, zajmove za mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u depopuliranim područjima, potpore građanima za preseljenje u Hrvatsku ili u depopulirana područja radi zaposlenja, sufinanciranje organizacije prijevoza za potrebe migracija u potpomognutim područjima.

Povratak iseljenika poticat će se programima mjera u suradnji s HGK-om, HUP-om, HZZ-om, stipendiranjem učenja hrvatskog jezika...

- Krenuli smo prema putu koji je težak, zahtjevan, ali i hrabar i poslali jasnu političku poruka da je demografija prioritet svih prioriteta, poručio je ministar.