Djelatnici varaždinske hitne službe traže ostavku ravnatelja Smoljanca

Predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota je nakon prosvjeda djelatnika hitne službe u Varaždinu i sastanka sa županom Anđelkom Stričakom izjavio kako je od njega zatraženo da razriješi dužnosti ravnatelja županijskog zavoda te službe Mladena Smoljanca.

Nezadovoljni radnici hitne službe i sanitetskog prijevoza Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, članovi Hrvatskog sindikata djelatnika hitne medicinske pomoći i Sindikata medicinske sestre/tehničari 'Zajedno' prosvjedovali su te od župana zatražili smjenu ravnatelja Zavoda Mladena Smoljanca koji pak opovrgava sve optužbe djelatnika. Prema riječima predsjednika sindikata 'Zajedno' Krunoslava Kušeca, mirnim prosvjedom pred Županijskom palačom i dolaskom županu željeli su poručiti: Dosta je!

- Dosta je mobinga, dosta je omalovažavanja i prijetnji, dosta je malverzacija u vezi isplata COVID dodatka, čime je ravnatelj Smoljanec svoje djelatnike oštetio za oko 250 tisuća eura, ustvrdio je. Dodao je kako traže da se Smoljanca hitno smijeni s dužnosti ravnatelja, naglasivši da neće odustati, da će 'ići do kraja, ako treba i sa štrajkom.

- Ministar Vili Beroš je donio odluku gdje se jasno pojašnjava kome i kada se isplaćuje COVID dodatak. No ja vas pitam - tko je Smoljanec da ide mimo odluke Vlade i ministra Beroša, kazao je Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata Zajedno.

Šota: Tražimo smjenu i Grbe Bujević

Danijel Šota je novinarima nakon sastanka sa županom Stričakom rekao da su ga izvijestili o svemu što se događa u NZHM-u 'od ravnateljeve odluke o vožnji medicinskih sestara i tehničara u prostoru za pacijente, pa do zanemarivanja nabave opreme i vožnje dostavnih paketa u sanitetskom prijevozu'.

- Tražili smo momentalno da župan ravnatelja Zavoda razriješi dužnosti što nije učinio, a ni neće jer će čekati rezultate svih onih mjerodavnih institucija u državi koje bi to trebale napraviti na osnovu naših kaznenih prijava. Htjeli smo ovaj put izbjeći te slučajeve, da ne bude putem kaznenih prijava, da Županija i Zavod nemaju sudskih troškova koji će se dogoditi, rekoa je Šota. Dodao je da se takve stvari događaju i u drugim županijama te da traže smjenu ravnateljice HZHM Maje Grbe-Bujević "koja je isto jedna od odgovornih za ovakve stvari u zavodu, poručio je Šota.

- Iz Hrvatskog sindikata hitne medicine kontaktirali su nas u četvrtak i zatražili sastanak vezano uz njihove predstavke na rad ravnatelja Zavoda. Napominjem, da nam se i prije toga u ponedjeljak, također putem dopisa obratio i Sindikat 'Zajedno', a njihove smo naloge odmah isti dan uputili nadležnim institucijama na postupanje, istaknuo je župan Stričak. Naglasio je da je od sindikata zatražio da sve primjedbe na rad ravnatelja dostave u pisanom obliku nakon čega će zatražiti i očitovanje mjerodavnih institucija, kao i očitovanje Upravnog vijeća koje imenuje i razrješava ravnatelje.

Smoljanec: Do ovog trenutka nikad nitko nije niti pismeno, niti usmeno podnio nijedan prigovor

Novinarima se danas obratio i prozvani ravnatelj NZHM- a Mladen Smoljanec koji je istaknuo da je u Zavodu organizirano Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva i rada djelatnika kojem 'do ovog trenutka nikad nitko nije niti pismeno, niti usmeno podnio nijedan prigovor'. Kada je riječ o covid dodatku, Smoljanec tvrdi da se isplaćivao sukladno uredbi Vlade.

Zamoljen da komentira optužbe za mobbing, ravnatelj je rekao da nikad nije digao glas, a kamoli nekome prijetio ili loše rekao, jer on "sve rješava dijalogom."

Svih 160 ljudi koji danas nisu bili na prosvjedu to znaju, a za ovih desetak nezadovoljnika ne znam što žele, to morate njih pitati, rekao je. Na pitanje je li u Zavodu bila inspekcija, Smoljanec je odgovorio da '"nstitucije rade svoje postupke, još su neki najavljeni. 

Ministarstvo zdravstva je primilo prigovore Hrvatskog sindikata hitne medicine te su su primjedbe uputili u Hrvatski zavod za hitnu medicinu, HZZO, Hrvatsku komoru medicinskih sestara, Državni inspketorat RH i na znanje ravnatelju Smoljancu.

Hitna služba neće štrajkati, jer zakonski ne smije, no sanitet može. A upravo je to idući korak, poručuju sindikati, ako će se njihovi apeli i dalje "gurati pod tepih".

Na makarskom području i potezu od Kaštela do Trogira nedostaju timovi hitne

Potrebe za hitnom službom u Splitsko-dalmatinskoj županiji naročito su velike u vrijeme turističke sezone kada se bilježi povećan priljev pacijenata u ambulante za 50 posto te 30 posto više intervencija na terenu.

- Na makarskom području treba inzistirati na dodatnom timu hitne medicine, kao i na potezu od Kaštela do Trogira jer je područje veliko pa određene intervencije hitne i prijevoz pacijenta u KBC Split može biti usporen, kaže Leo Luetić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

U gradu Splitu radi 15 timova hitne iako je prema mreži potrebno da se na svaka četiri tima doda peti koji služi za zamjenu onih koji idu na godišnji odmor, kaže Luetić.

Napominje da je u organizaciji posla trenutno najveći problem osigurati pripravnost na otocima Šolti i Visu te u Vrlici.

Hitna je lani imala 35.000 intervencija na terenu dok je oko 80 tisuća pacijenata prošlo kroz njihove ambulante. Pacijenti dolaze najviše zbog respiratornih problema ili zbog srca, ali gužve povećavaju i oni koji dolaze jer ima je to najkraći put da dođu do liječnika.

Vozila hitne godišnje prijeđu oko milijun kilometara a u sanitetskom prijevozu i više od tri milijuna kilometara.

Trenutno osam doktora na specijalizaciji iz hitne, treba ih još

U Zavodu imaju 75 timova T1, pet timova za hitni helikopterski prijevoz helikopterom koji su u Divuljama, 25 timova T2 , tri pripravnosti za Šoltu, Vis i Vrliku, pet timova u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici s dva doktora i dva medicinska tehničara te 35 timova sanitetskog prijevoza.

Trenutno im je osam doktora medicine na specijalizaciji iz hitne medicine, a cilj je da kroz ovogodišnji natječaj dođu do još toliko, budući da se na prošli nije javio dovoljan broj zainteresiranih. Luetić također očekuje da će u budućnosti minimalno desetak sestara i tehničara također ići na specijalizaciju.

Oko dugih čekanja teško pokretnih pacijenata na sanitetski prijevoz do bolnica odgovara kako su ti zahtjevi iz godine u godinu sve veći.Svakodnevno je sedam timova, od njih ukupno 35, na putu za Zagreb, Varaždin, Krapinu, Lovran ili Velu Luku, dok ostali prevoze bolesnike po cijeloj županiji.

- Mi godišnje sanitetom prevezemo oko 60 tisuća pacijenata što je više od 200 osoba dnevno s tim da se neki prevoze više puta tijekom dana. Molim pacijente da budu strpljivi jer imamo prioritete. Prvo prevozimo dijalizirane, zatim sve one koji se iz ordinacija obiteljske medicine šalju hitno u bolnicu, pa tek onda sve ostale, tvrdi Luetić.

Luetić: Sadašnjim modelom pripravnosti gubimo puno vremena i to nije primjereno za hitnu intervenciju

Obradom statističkih podataka došli smo do informacije da se broj pacijenata poveća za 50% tijekom turističke sezone, a broj intervencija timova na terenu za 30%, kazao je Luetić.

Istaknuo je da postoji problem s modalitetom rada u hitnoj medicini, a koji se tiče pripravnosti.

- Mislim da takav modalitet rada nije primjeren hitnim službama, jer u pripravnosti bi trebalo čekati radnike da od svoje kuće dođu do zdravstvene ustanove, onda da sjednu u automobil za Hitnu medicinu pa idu na teren gdje je to potrebno. Na taj način se gubi puno vremena i to nije primjereno za hitnu intervenciju, naglasio je Luetić.

Kaže da postoje ograničeni resursi što se tiče sanitetskog prijevoza. 

- Nastojimo udovoljiti svim bolesnicima, a posebno onim težim slučajevima. Prioritet su nam bolesnici koji idu zbog potrebe liječenja u udaljene zdravstvene ustanove npr. Zagreb, Varaždin, Krapinu, Rijeku i slično. Potom su prioritetni bolesnici koji se iz obiteljske medicine šalju hitno u bolnicu, a tu su i bolesnici na dijalizi, istaknuo je Luetić.