09:54 / 18.02.2021.

Autor: Hina/HRT

Na Ruđeru identificirali prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj

Testiranje uzoraka na koronavirus

Testiranje uzoraka na koronavirus

Foto: Kristina Stedul Fabac / Pixsell

Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB) identificirao je na uzorcima prikupljenim u posljednja tri mjeseca prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj.

Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, tim pod vodstvom Olivera Vugreka, pronašao je u jednom uzorku mutaciju u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa, odnosno varijanti B.1.1.28, priopćeno je s IRB-a.

Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ta poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na IRB-u. Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada - Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja 2021.

Prisutnost tzv. britanskog soja u analiziranim uzorcima nije potvrđena, ističe se također.

- Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti, objašnjava voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a Oliver Vugrek koji je prvi utvrdio postojanje tzv. brazilskog soja u Hrvatskoj.

Dodao je i kako zasad nema indikacija da se ta mutacija brže širi i da je opasniji, ali da ima indicija da je nešto otporiji na određena antitijela, što znači da bi mogao biti otporniji za neka cjepiva, odnosno da bi možda trebao veću dozu. 

Rezultati potvrđuju ključnu činjenicu da saznanje o tome je li određena osoba pozitivna ili negativna nije dovoljno ako želimo pratiti kako se virus mijenja unutar istog domaćina te ako želimo uspješno odgovoriti na izazove koje pred nas postavlja virus SARS-CoV-2.

Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi, objašnjava Vugrek. Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima, te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju, ističe on.

Također, praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bismo se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati, zaključuje Oliver Vugrek.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!