Plenković: Problem otpada u Gospiću ne bi trebao biti predmet politikanstva

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je komentirao aktualne teme, među kojima i izvanredno zasjedanje Sabora zbog otpada u Gospiću. Kazao je kako je problem ilegalnog otpada ozbiljan te da ga Vlada rješava na ozbiljan, sustavan i strkturiran način.

Prijenos sjednice Vlade:

- Sabor  je s 81 glasom ZA usvojio zaključke parlamentarne većine. Problem otpada je ozbiljan i njega se na ozbiljan, sustavan i strukturiran način rješava i smatramo da on ne bi trebao biti predmet politikanstva koje je u javnom prostoru više nego očito. Kazneni postupak je u tijeku, a svi počinitelji bit će kazneno procesuirani. Kada je riječ o zdravlju, provode se redovite kontrole vode, tla i biljaka i sve upućuju na ispravnost vode za piće, rekao je Plenković.

Nema mjesta panici među stanovnicima Gospića i županije

Naglasio je kako nema mjesta panici i dezinformacijama kod stanovnika Gospića i Ličko-senjske županije.

- 25. kolovoza završio je javni poziv Fonda za zaštitu okoliša koji je zaprimio pristigle ponude za prve dvije faze nezakonito odloženog otpada. Za uklanjanje otpada s opasnim svojstvima pristigle su dvije ponude. Otvorene su ponude i za uklanjanje otpada iz velikih vreća, za što su isto zaprimljene dvije ponude. Stručno povjerenstvo započelo je s evaluacijom pristiglih ponuda, a aktivnosti na terenu započet će u najkraćem roku u skladu sa zakonskim procedurama. Priprema se i prekrivanje zakopanog otpada i intenzivno se radi na modelu njegovog konačnog uklanjanja i zbrinjavanja, rekao je Plenković dodajući da je "cilj trajno i sigurno, a ne parcijalno riješiti problem".

Sutra se očekuje zaprimanje ponuda u pregovaračkom postupku za privremeno prekrivanje područja u kojem se nalazi zakopani otpad.

- Zakonske izmjene kojima bi se strože kažnjavali oni koji čine kaznena djela protiv okoliša bit će spreman kroz dva tjedna i očekujemo 10. rujna na sjednici Vlade prijedlog izmjena Kaznenog zakona, rekao je premijer.

Osvrnuo se i na obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

- Osuđujemo svaki zločin, progon i ubojstvo te svaki totalizarni režim. Kulturu sjećanja njegujemo kako bismo gradili društvo slobode, demokracije i mira te osigurali da se takva zla više ne ponove, naglasio je Plenković.

- Mi smo samo jedna od četiri zemlje koja ima neprekidan trend rasta. Premda je godišnja stopa rasta usporila, sve glavne sastavnice BDP-a bilježile su pozitivan 

Rast BDP-a očekivan unatoč globalnim okolnostima

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska jedna od četiri zemlje u Europskoj uniji koja posljednjih pet i pol godina ima neprekinut trend gospodarskog rasta, pored Belgije, Bugarske i Cipra.

- Ovo je 22. uzastopno tromjesećje rasta BDP-a, unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile, a to je uz rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom Istoku koji je imao posljedice za cijene energenata diljem svijeta, Europe pa i Hrvatske, komentirao je premijer na sjednici vlade današnju objavu Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojoj je BDP u navedenom tromjesečju porastao za 1,7 posto.

Od početka 2021. godine, naveo je, jedino Hrvatska, Belgija, Bugarska i Cipar imaju neprekidan trend rasta. 

Hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prosjek EU i prosjek eurozone, istaknuo je, raste više, premda se radi o donekle usporenom rastu u odnosu na ranije. Prema dostupnim podacima, prosjek EU-a je 1,2 posto, a eurozone 0,9. 

- Rast od 1,7 posto, ako se gleda u tom kontekstu energijske krize i visoke baze, a to je rast od 3,8 posto u drugom kvartalu 2025. godine, je u ovim okolnostima očekivan, rekao je Andrej Plenković.

Dodao je da su sve glavne sastavnice rasta BDP-a zabilježile pozitivan rezultat, a posebno je izdvojio izvoz roba i usluga te državnu potrošnju koje su bile vrlo dobre. 

Predsjednik vlade istaknuo je i da je DZS objavio da je prosječna plaća u lipnju ove godine bila 1.555 eura, što je sve bliže vladinom cilju da do kraja mandata poraste do 1.600 eura.

Dodao je i da se prosječne mirovine koje će nakon posljednjeg usklađivanja iznositi 784 eura, približavaju cilju vlade da do sredine 2028. godine narastu do 800 eura.