Ministarstvo poljoprivrede odredilo je, zbog pojave bedrenice, tzv. "bedreničke distrikte". U njima su sva naselja na području 10 općina. U Splitsko-dalmatinskoj županiji to su Hrvace, Muć i Vrlika, a u Šibensko-kninskoj - Biskupija, Civljane, Drniš, Kijevo, Knin, Ružić i Unešić. Na ugroženim područjima već se provodi cijepljenje životinja. Preporuka je da u ta mjesta ne idu oni koji za to nemaju potrebe.
Mjere u bedreničkim distriktima: Zabrane, nadzor i obvezno cijepljenje
Posebne mjere u "bedreničkim distriktima" bit će na snazi onoliko dugo koliko to bude nalagala epidemiološka situacija. Stoga nadležne službe pozivaju stočare na punu suradnju, jer su cijepljenje i pravovremeno obavještavanje veterinara ključni za sprječavanje širenja bolesti koja kod stoke ima izuzetno brz i često smrtonosan tijek.
Najvažnija mjera u sklopu posebnog režima je cijepljenje koje se mora provoditi svakih 12 mjeseci. Cijepljenim govedima, ovcama, kozama i kopitarima bit će dopušteno premještanje i odvođenje na ispašu tek nakon što prođe razdoblje potrebno za stvaranje imuniteta, što je između dva i tri tjedna.
Stoka koja će se ubuduće dopremati u bedrenički distrikt s područja na kojima nisu uvedene mjere mora se cijepiti u roku od 15 dana od dolaska, a na ispašu smije ići tek nakon što razvije imunitet. Poštivanje svih propisanih mjera je presudno, jer se bolest može proširiti i preko kontaminirane trave i sijena, ali i udisanjem spora iz okoliša. Te spore nastaju kada bakterija dođe u kontakt s kisikom i mogu godinama ostati aktivne u tlu i vodi.
Imunitet nakon 14 do 21 dana
Rješenje je stupilo na snagu danas, a na ugroženim područjima ovlašteni veterinari već provode cijepljenje, priopćilo je Ministarstvo.
Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, rekao je da bakterija Bacillus anthracis u kontaktu s kisikom stvara vrlo opasne spore koje ljudi mogu udahnuti i zaraziti se.
- Zato je preporuka i Ministarstva poljoprivrede da svi oni koji nemaju potrebe ići na to područje, tamo ne šeću i da se ne kreću tim putem, rekao je.
- Znamo da vakcina stvara antitijela, odnosno imunitet stoka dobiva nakon 14 do 21 dan. Nakon toga ne bi više trebalo biti obolijevanja životinja niti ugibanja, dodao je.
U Maovice stiglo oko 2000 doza cjepiva
Cijepljenje je počelo u 9 sati, najprije na gospodarstvu Turudića, na kojem je zabilježen prvi slučaj bedrenice. Veterinari cijepe njihovih 200-tinjak grla, a zatim prelaze na susjedno gospodarstvo, na kojem još nije potvrđena zarazna bolest, ali uginuća ima. Cijepljenje provode ovlašteni veterinari iz Hrvaca, a za nadzor provedbe cijepljenja zadužen je Državni inspektorat.
Uz goveda cijepiti i ovce, koze, konji i magarci, sve blago unutar granica distrikta.
Stočari na području u kojem se pojavila bedrenica nezadovoljni su reakcijom mjerodavnih službi. Upozoravaju da po uginulu stoku danima nitko ne dolazi te da se uzorci uzimaju tek nakon više dana od prijave uginuća. Bolest se, kažu, širi, a oni o svemu doznaju iz medija.
"Netko nešto s nalazima nije napravio kako treba"
Naša ekipa razgovarala je sa Željkom Vuletićem iz Maovica, na čijem su imanju potvrđena dva slučaja bedrenice. Danas je u planu cijepljenje i njegova stada.
Vuletić je rekao da su potvrđena dva zadnja uzorka koja su otišla u petak.
- Dvije krave koje su otišle u ponedjeljak nisu potvrđene. Znači da netko nešto s uzorcima, s nalazima nije napravio kako treba, rekao je Vuletić.
- Zadnja životinja uginula je u subotu navečer, odmah smo obavijestili inspektore, veterinara, Agroproteinka je pozvana, ta krava je još ispred kuće, čeka, Agroproteinka ne radi nedjeljom, ne voze lešine, nema veze što je zarazna bolest, njih to ne sekira previše, dodao je.
- Jako je žalosno. Jedno je održati konferenciju za novinare, reći "mi radimo, na terenu smo", ovo, ono... Niti su oni na terenu, tu je jedini inspektor taj što je sad tu, njemu svaka čast, čovjek poduzima korake što može, ali ne može on staviti uzorak i nositi ga u Zagreb. Znači, ako uzorke daje Agroproteinka, ona odgovara. Ali Agroproteinki je cilj voziti mrtve životinje. Znači da oni ne rade svoj posao kako treba ili je to od ministarstva loše propisano, rekao je također Vuletić.
Rekao je i kako se ne može očekivati da uzorak koji dva dana stoji na suncu na 35 stupnjeva bude za pregledavanje.
- Trebali su doći odavno. Ako je postojala ikakva sumnja, oni su morali doći davno. Oni su nas morali obavijestiti da je u tom selu, regionu ovome našem, da je zarazna bolest. Ja sam saznao iz novina, ja tu prolazim svaki dan, ali ja imam puno posla, ne mogu ja gledati što drugi rade, ja radim svoj posao, rekao je Vuletić.
Što je bedrenica?
Bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, poznata po stvaranju otpornijih spora koje mogu preživjeti u tlu desetljećima. Bolest se javlja kod domaćih i divljih životinja (goveda, ovce, koze, konji, svinje i divljač), ali može se prenijeti i na ljude.
Bedrenica kod životinja
Kod preživača bolest ima vrlo brz i smrtonosan tijek, često bez jasnih simptoma. Moguće je primijetiti:
- teturanje, drhtanje, otežano disanje,
- probavne smetnje i
- nakon smrti: nadutost trupla i krvavi iscjedak iz tjelesnih otvora.
Zaražene životinje se ne liječe. Provode se mjere kontrole: zabrana kretanja, zbrinjavanje lešina, čišćenje i dezinfekcija, kontrola glodavaca i obvezno cijepljenje.
Kako se prenosi?
Zaraza se prenosi unosom kontaminirane hrane (trava, sijeno) ili udisajem spora iz okoliša. Spore se stvaraju kada bakterija dođe u kontakt s kisikom i mogu godinama ostati aktivne u tlu i vodi.
Što učiniti pri sumnji na bolest?
Ministarstvo poziva sve posjednike životinja da:
- ODMAH kontaktiraju veterinara u slučaju sumnje na bolest ili uginuće životinje,
- ograniče kontakt ljudi i životinja s bolesnim jedinkama ili lešinom,
- koriste zaštitnu opremu pri radu (maske, rukavice, zaštitna odjeća),
- ne konzumiraju meso životinja za koje se sumnja da su zaražene,
- provode temeljitu osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama.
Bedrenica kod ljudi
Bedrenica se kod ljudi javlja u tri oblika:
- Kožni antraks - najčešći oblik; tamne, bezbolne ranice na koži,
- Plućni (inhalacijski) antraks - rijedak, ali s visokom smrtnošću,
- Crijevni antraks - javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa.
Infekcija se prenosi kontaktom s kožom, udisanjem spora ili konzumacijom zaraženog mesa. Liječenje je moguće antibioticima, isključivo prema preporuci liječnika.
Apel uzgajivačima stoke
Redovito cijepljenje životinja te pravodobno obavještavanje veterinara ključne su mjere za sprječavanje širenja bolesti. Ministarstvo poziva sve građane, osobito posjednike stoke, na oprez, odgovorno ponašanje i suradnju s veterinarskom službom.
Za sve dodatne informacije obratite se nadležnoj veterinarskoj organizaciji ili kontaktirajte Ministarstvo poljoprivrede.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!