Čagljevi haraju Kornatima, desetkovali ovčja stada na otočju

Nacionalni park Kornati još nije riješio problem čagljeva, koji su desetkovali ovčja stada na otočju. Lovci kažu da je čagljeve teško istrijebiti jer se brzo razmnožavaju, a nemaju prirodnog neprijatelja. No može im se kontrolirati brojnost i smanjiti šteta.

Kako bi se zaštitila kornatska ovca i očuvala ravnoteža ekosustava, u planu je neke pašnjake opasati i, takozvanim, "električnim pastirima".

Ili čagalj ili ovca - kažu Kornatari. Kompromisa nema. Nema ni otoka u Parku na kojem zvijeri nisu napravile štetu. Ne pamte se na Kornatima takvi "krvavi pirovi."

- Još su tri živa brava ostala. To je sve što ostalo od stada,150 ovaca, janjaca su potamanili, zapravo sve što je bilo na otoku. Zadnjih godinu i pol dana, nema ih ni čuti ni vidjeti, rekao je Ferdinand Pleslić.

Dijeliti dvorište sa zvijerima nikomu nije drago.

Doplivali su, pretpostavlja se, s Dugog otoka. Na kraj im se pokušava stati - puškom! U tri godine odstrijeljeno je gotovo 200 čagljeva. Sanitarni lov se nastavlja.

- Bili smo 168 puta, samo radi čagljeva. I to su lovci većinom iz Kamenjarke, iz Tisnoga, rekao je kapetan broda NP Kornati Ivo Mudronja Baraba.

Suzbiti im se broj želi - što prije! Ali čagljevi se vrlo brzo razmnožavaju. Zato akutni problem - još nije riješen.

Glavni problemi vezani uz čagljeve na području Parka su ti što biološka raznolikost je pod velikom prijetnjom. Stočarstvo je iznimno ugroženo, te kamenjarski pašnjaci iznimno rapidno zarastaju. navela je Agata Kovačev iz Odsjeka stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja NP Kornati.

Jer ovce su i "kosilice". Otočje poznato po ekstenzivnom stočarstvu predatorima je "samoposluga". Procjena je otočana, da je nakon invazije čagljeva sa 6 tisuća grla palo se na - 600. 

- Što se tiče Levrnake, čaglja nema ima godinu dana. Kod nas su se i te ovce lagano obnovile, nije ih bilo puno. Bilo ih je 50ak sve skupa, sad smo već se vratili na brojku negdje 30ak, naveo je Daniel Ježina.

U obračunu s noćnom morom Kornatara Park računa i na europski novac. Projekt s rješenjima je spreman.

- Kroz projekt će se osigurati povećan napor sanitarnog lova ali isto tako će se osigurati električni pastiri koji će se vezati na postojeće suhozide. Tako ćemo pokušati povećati sigurnost stada ovaca koja obitavaju na prostoru NP Kornati, pojašnjava v.d. ravnatelja NP Kornati Ante Turčinov.

Podrška je sumještanima, kaže - i Općina. ALI problem je višestruk i višeslojan.

- Mi moramo kao Općina pomoći ljudima u obnovi stada i pomoći osmislit novi model upravljanja time. Mislim da je način upravlja najveći izazov. Da li ih je moguće puštat kao do sada, da su slobodne, ili će se trebati koristi pastiri. Trebat će se napraviti više štala, što će trebati brzo napraviti, što je i predviđeno prostornim planom, rekao je načelnik Općine Murter-Kornati Šime Ježina.

Lov, nadzor i prevencija - svest će broj čagljeva na minimum. 

To je imperativ čuvarima prirode. Smanjit će tako štetu, zaštititi kornatsku ovcu i ravnotežu ekosustava.