Na Nacionalni dan HMS-a građani educirani o tehnikama oživljavanja

U povodu Nacionalnog dana Hitne medicinske službe (HMS), u Zagrebu je u utorak održana javnozdravstvena akcija Dan kada učimo spašavati živote na kojoj su građani educirani o oživljavanju osobe pogođene iznenadnim srčanim zastojem od kojega u Hrvatskoj svaki sat umre jedna osoba.

Od iznenadnog srčanog zastoja u Hrvatskoj godišnje umre 9000 osoba, odnosno jedna osoba svakog sata, a može se dogodit bilo kome, bilo kad i bilo gdje. Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto.

Marin Čandžija iz hitne medicinske službe, kazao je kako timovi hitne medicinske službe u Gradu Zagrebu prosječno u mjesec dana, u vezi s ovim problemom, izađu na teren 30-35 puta dnevno.

- Na žalost većina tih intervencija završi negativno za pacijenta. Možda je jedan od glavnih razloga taj što laici koji okružuju pacijenta ne započnu odmah vježbe oživljavanja nego se čeka tim hitne medicinske službe. Tim vježbama ćemo danas učiti ljude, rekao je.

- Na taj način senzibiliziramo naše sugrađane da smo tu za njih. Kroz protekli smo period svašta unaprijedili u hitnoj, a ovaj smo dan posebno posvetili onoj prvoj karici u zbrinjavanju iznenadnog srčanog zastoja, zato što je prva karika u rukama svih nas građana, onih koji se nalaze neposredno pored osobe kojoj se nešto dogodilo, kazala je dr. Maja Grba-Buljević,  ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Dodaje kako u Hrvatskoj godišnje skoro 9 tisuća ljudi doživi iznenadni srčani zastoj. Kako kaže to je otprilike grad veličine Županje.

- Treba znati prepoznati srčani zastoj, pozvati hitnu i što je moguće prije započeti oživljavanje, što znači 30 pritisaka na prsnu kost, a dva upuha i onda po mogućnosti pronaći automatski vanjski defibrilator.  U Hrvatskoj ih je postavljeno 564, rekla je Grba Buljević.

U više od 30 gradova diljem Hrvatske danas je održana takva edukacija o održavanju života uz primjenu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) koji je iznimno jednostavan za rukovanje, sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje.

Ministarstvo: Neće se naplaćivati dolazak na Hitnu bez opravdanog razloga

U povodu Nacionalnog dana HMS-a, priopćenje je uputio ministar zdravstva Vili Beroš istaknuvši uspostavljenu helikoptersku hitnu medicinsku službu (HHMS) i brze brodice pomorske hitne medicinske službe.

U djelatnosti hitne medicine radi i 25 objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP) i 21 zavod za hitnu medicinu u kojima je zaposleno gotovo 4500 djelatnika.

Beroš kaže da je do sada obavljeno više od 50 intervencija HHMS-a i 140 intervencija brzim brodicama. Samo prošle godine djelatnici izvanbolničkog HMS-a imali su više od 670 tisuća intervencija, a na hitnim bolničkim prijemima zbrinuto je više od 970 tisuća pacijenata.

Ravnateljica HZHM-a Grba Bujević izvijestila je pak da je upravo danas jedan pacijent sa simptomima moždanog udara iz Vojnića hitnim helikopterom transportiran u KB Dubrava. Istaknula je i da je u proteklih 30 dana hitna helikopterska služba spasila 61 život.

U Ministarstvu zdravstva ujedno su opovrgnuli medijske napise da će se neopravdani dolazak na hitnu pomoć ubuduće naplaćivati.

Napominju i kako je nacrt prijedloga Zakona o hitnoj medicinskoj službi u fazi izrade te da su do sada održana četiri sastanka Radne skupine koja ima obvezu pripremiti i predložiti nacrt prijedloga zakona.

Prema dosadašnjim informacijama, ne razmatra se unošenje odredbe o naplaćivanju usluga hitne medicinske pomoći u prijedlog zakona, poručuju iz Ministarstva.

Edukacija je ovo koja život znači.

- Jako je važno zato što možemo spasiti nečiji život, rekla je Mia.

- Omjer kompresije i ventilacije ide 30:2, znači 30 kompresija i dva upuha, a ovi uređaji automatski vanjski defibrilatori se nalaze na nekakvim javnim frekventnim mjestima// poanta cijele priče je da se reanimacija odnosno osnovne mjere održavanja života što prije započnu jer svaka minuta nam omogućava bolje preživljenje, govori Đorđe Ralić, medicinski tehničar, Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba.

A ono ovisi i o sposobnosti građana. Iako je u Zagrebu postavljeno oko 200 defibrilatora, u više od 10 godina korišteno ih je samo desetak. 

- Puno je važno to znati, puno važno, jeste li bili u prilici, na sreću nisam bila ali evo uvijek je dobro znati, ističe Zvjezdana.

- Umjetno disanje znam dati, tu bi pomogao, ali ima ljudi kaj samo prođu znate, objašnjava Petar.

Hitna služba u Zagrebu ima više od 200 intervencija dnevno, mjesečno tridesetak srčanih zastoja

Cilj javnozdravstvenih akcija je da se to promijeni. 

- Mi dobijemo puls, neke znakove života kod 30 posto pacijenata od tih ali na žalost ne dobijemo te pacijente da izađu pri punoj svijesti iz bolnice// to je nešto što nam nedostaje što više potaknuti laike i građane da krenu nemojte samo pozvati i otići, kaže dr. med. Tatjana Pandak, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba.

Ovi ljudi hitnu pomoć pružaju 24 sata - na zemlji, vodi i već mjesec dana u zraku. Jutros prvi let hitne helikopterske službe iz zagrebačke baze.

- Baš na dan hitne pa nam j to posebno drago je pacijent koji je imao smetnje koje ukazuju na moždani udar iz Vojnića je direktno transportiran u KB Dubrava a 61 do sada intervencija hitne helikopterske službe kaže da taj novac nije uložen bezveze, zaključuje Grba Bujević.

U zbrinjavanju pacijenata oko 4500 djelatnika hitne medicinske službe godišnje obavi milijun i pol intervencija.