Napad pasa kod Čazme ponovno otvara pitanje odgovornosti vlasnika

Ovotjedni zastrašujući napad čopora pasa na 66-godišnju ženu kod Čazme, kojoj su nanijeli teške ozljede, još je jednom otvorio pitanje odgovornosti vlasnika pasa, posebno opasnih pasmina. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je bilo 38 napada pasa koji su okvalificirani kao kazneno djelo. Samo prošle godine dogodilo ih se jedanaest.

Na povodcu, ali bez brnjice, u šetnju svakodnevno idu tisuće pasa. Vlasnici često nisu svjesni opasnosti koju nosi nedostatak odgovarajuće zaštite.

- Naravno da se mi, koji imamo male psiće bojimo, jer ne znamo kakav je, a nekada ne zna ni vlasnik. Psi su nepredvidivi nisu kao ljudi, kaže Darija vlasnica psa.

Goran kaže da brnjicu ne koristi.

- Nema apsolutno nikakve potrebe. Totalno je pod mojom kontrolom uvijek je na lajni. Stvar je samo odgoja. Ne postoje, po meni, opasne pasmine, postoje samo ljudi koji ne znaju o psima, kaže.

Prema zakonu, pas koji je ničim izazvan ugrizao ili bio dresiran za borbe pasa smatra se opasnim. Iako izgleda umiljato, mali pinč, kujica Doris, u Dumovcu je na resocijalizaciji.

- Pas koji bude proglašen opasnim i prođe test resocijalizacije sa svojom obitelji on može normalno biti u toj obitelji i dalje, a ako se ta obitelj i dalje ne brine o psu i taj pas još jednom ugrize onda pas ide na eutanaziju, objašnjava Tatjana Zajec, voditeljica skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba.

U posljednjih pet godina Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata provela je 764 inspekcijska nadzora povezana s ugrizima. Kazne za vlasnike mogu dosegnuti i 6640 eura. No za napad su odgovorni i vlasnik i pas. Među opasne pse uvršteni su i oni pasmine terijera, tipa bull, te njihovi križanci koji ne potječu iz kontroliranog uzgoja. Njih u Dumovcu ima najviše.

- Najčešće ih uzimaju ljudi koji nisu adekvatni za njih, najčešće su to kriminalci, koji završavaju u zatvoru pa mi moramo raditi na resocijalizaciji, kaže Tatjana.

Snažni rottweileri nisu opasni, opasnima ih može učiniti jedino čovjek - smatraju uzgajivači.

- Mi na terenu radimo ranu socijalizaciju odmah sa štencima da se naviknu na druge pse, na druge ljude, da njima u gradu nije čudno da mu netko priđe, kaže Đeni Gašparić, predsjednica Hrvatskog Rottweiler Klub.

- Postoje ljudi za koje ta pasmina nije, prvenstveno treba imati vremena za psa, tako da nažalost neki nisu mogli kupitit štence kod nas, kaže Nikola Kralj, uzgajivač rottweilera.

Rana socijalizacija i odgovorni vlasnici najvažniji su za izbjegavanje tragedije.