Iz zraka počelo cijepljenje lisica protiv bjesnoće

Hrvatska je već godinama slobodna od bjesnoće, a da bi tako i ostalo, dvaput godišnje provodi se akcija oralne vakcinacije lisica. Posljednji slučaj bjesnoće kod životinja u Hrvatskoj je zabilježen prije 12 godina. Ovih dana započela je nova kampanja izbacivanja mamaca s cjepivom protiv bjesnoće iz zraka. Za pokrivanje cijele zemlje bit će potrebno oko 700 sati leta, a na terenu sve budno prate lovci i veterinari.

Na nebu iznad Hrvatske ponovno je počela akcija oralnog cijepljenja lisica protiv bjesnoće. Iz zrakoplova se izbacuju posebni mamci s cjepivom koje divljim životinjama omogućuje zaštitu od te opasne bolesti.

U akciji sudjeluje 11 zrakoplova, a svaki izbacuje između 6500 i 7500 mamaca po letu.

- Po avionu to bude 6500 do 7500 cjepiva, imamo 11 aviona, dva puta izlazimo i to je tu negdje, znači između 130 i 150 tisuća cjepiva, rekao je Darko Tupek, pilot i predsjednik Aerokluba Slobodan Pad.

Riječ je o koordiniranoj letačkoj aktivnosti u kojoj sudjeluju zrakoplovi iz Bugarske, Hrvatske i Srbije. Akcija je počela na području Vinkovaca, a nastavlja se prema Varaždinu i drugim dijelovima zemlje.

- Iz Varaždina letimo do Pakraca, recimo, i dolje do Karlovca i selimo se u Rijeku. Iz Rijeke letimo do Karlovca pa dolje Istru, Gorski kotar, Liku, onda se selimo dolje na jug, objasnio je Jaroslav Hartman, koordinator operacije u Hrvatskoj i rukovoditelj letačkih aktivnosti.

Za pokrivanje cijelog hrvatskog teritorija potrebno je oko 700 sati leta. Cilj je cijepljenjem obuhvatiti lisice i tako spriječiti širenje bjesnoće među divljim životinjama.

- Unutar mamca se zapravo nalazi vakcina za virus bjesnoće. One kad pojedu, tako se zaštite, objasnila je veterinarka Dijana Lončar.

Posljednji slučaj bjesnoće kod ljudi u Hrvatskoj zabilježen je 1964. godine, a kod divljih životinja bolest nije potvrđena od 2014. godine, prema podacima koje je iznio Krunoslav Buhač, zamjenik pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.

Važnu ulogu u nadzoru imaju i lovci, koji su obvezni dostavljati određeni broj odstrijeljenih lisica na pregled.

- Svaki ovlaštenik u Hrvatskoj ima obvezu donijeti određeni broj odstrijeljenih lisica na pregled, tako da mi sa sigurnošću možemo reći i potvrditi podatak da od 2014. kod divljih životinja nemamo bjesnoću, rekao je Buhač.

Na brojnost lisica, prema navodima sudionika priloga, utječe i prisutnost čagljeva, kojima su lisice plijen.

Cijepljenje, praćenje bolesti i suradnja veterinarske struke i lovaca dio su mjera kojima Hrvatska održava status zemlje slobodne od bjesnoće.