Za nedjelju je najavljen prosvjed "Dubrava za djecu" zbog nasilja maloljetničkih bandi na istoku Zagreba. U središtu pozornosti javne rasprave ponovno je reakcija i učinkovitost sustava, odgoj i pitanje sigurnosti mladih.
26.09.2025.
09:00
Autor: M.Z./U mreži prvog/HRT
Za nedjelju je najavljen prosvjed "Dubrava za djecu" zbog nasilja maloljetničkih bandi na istoku Zagreba. U središtu pozornosti javne rasprave ponovno je reakcija i učinkovitost sustava, odgoj i pitanje sigurnosti mladih.
O toj temi "U mreži Prvog" razgovarali su: organizatorica prosvjeda "Dubrava za djecu" Helena Ančić, savjetnica Pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović, sociolog Ivan Perkov (Fakultet hrvatskih studija), te čelnik Županijske službe HZSR Grada Zagreba Alen Minićem.
Prije dva tjedna skupina maloljetnika napala dječake koji su se družili na školskom igralištu, dječaci su pretrpjeli više ozljeda, a zbog svega je urgirala i policija.
Organizatorica prosvjeda Helena Ančić, odlučila je reagirati i okupiti masu ljudi i poslati poruku institucijama.
- Prvo moram naglasiti da se nije radilo u jednom napadu, to se radilo tri napada u razmaku dva sata. Prvo ispred Osnovne škole Dubec, pa ispred Osnovne škole Retkovec, pa onda ispred zgrade u Parkiću, kazala je.
Ančić naglašava važnost sustava, koji treba pružiti potrebnu pomoć.
- Ono što mi želimo je, želimo smanjiti dobnu granicu odgovornosti za maloljetnike s 14 na 12 godina. Ne želimo stavljati tu djecu u zatvore, nego želimo da im sustav pruži pomoć koja im je potrebna. Preko popravnih domova ili preko psihološke pomoći, rekla je Ančić.
Djeca ne smiju ostati zaboravljena, vlast mora aktivnije raditi na rješavanju problema maloljetničke delikvencije, ističe Ančić.
- Djeca su naše najveće blago, najsvetije što imamo i mislimo da je vrijeme da se vlast s njima "pozabavi", kazala je.
Čelnik županijske službe HZSR Grada Zagreba Alen Minić napominje da je sustav reagirao na vrijeme.
- Naš sustav je reagirao na vrijeme i naravno kad god dobijemo obavijesti o nasilju, mi postupamo sukladno protokolu o postupanju međuvršnjačkog nasilja, napominje.
Dodaje da je reakcija bila u skladu s protokolom.
- Mi smo reagirali pravovremeno, promptno i u skladu s protokolom. Znači, sve kako ide, stupili smo po protokolu u kontakt s roditeljima djece, s djecom kao žrtvama i već poduzeli i provjerili koje bi mjere bile najprikladnije u dotičnim situacijama, naveo je.
Sustav, objašnjava Minić, multidisciplinarnim pristupom, može rješavati problem.
- Sustav kao takav može pružiti mnogo u smislu da se napravi opservacija, multidisciplinarna obrada djece počinitelja djece žrtava i u tu svrhu se planiraju daljnje mjere na osnovu te multidisciplinarne obrade. Također, velika i važna stvar je to, da u svrhu zaštite djece imamo mogućnost usmjeravanja u psihološke tretmane, razne oblike psihosocijalne podrške, objašnjava.
- Obiteljski centri su jako važni i također razne nevladine udruge, savjetovališta, koji su vrlo značajni postali jer su sa svojim kapacitetima nama dodatno ojačali poziciju u smislu zaštite djece i praćenja, napominje Minić.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu, Sanja Vladović ističe društvenu odgovornost.
- Odgovorno je cijelo društvo, svi sustavi koji se bave s djecom, a krećemo primarno od obitelji. Dakle, obitelj je primarno odgovorna za odgoj i discipliniranje svoje djece, kazala je.
Prema riječima Vladović, ključna je prevencija.
- Ono što je bitno reći je da kada se pojavljuju prvi problemi, potrebno je već tada poduzimati različite intervencije, različite mjere. Ne čekati da se neki problemi u ponašanju djece razvijaju do te mjere da postanu ugroza za drugu djecu i za druge građane, objašnjava.
Također, važno je intenzivirati rad s djecom koja su doživjela nasilje, ali također i s djecom koja se ponašaju nasilno, napominje Vladović.
- Sada je važno da se radi s djecom, kao prvo da se pruži podrška i pomoć djeci koja su doživjela nasilje, budući da to može za djecu, pogotovo ako su nanesene teške tjelesne ozljede, biti traumatsko iskustvo. Važno je s djecom koja se ponašaju nasilno, intenzivno raditi, dakle intenzivirati mjere, ne raditi s njima nedovoljno snažno i mlako da te intervencije nemaju ishode.
Sociolog Perkov ističe kombinaciju nekoliko rizičnih faktora koje dovode tako mlade ljude, odnosno djecu, do takvih ponašanja.
- Primarno je obiteljski život. Prvi problem je, očito u obiteljima nešto ne štima, ako djeca "harače" po kvartu, a ne rade ono što bi u toj dobi trebali. To je i, naravno, očiti deficit nekih odgojnih resursa i tog obrazovnog sustava koji ne uspijeva očito dovoljno preventivno djelovati, onda se takve stvari događaju.
Također, smatra Perkov, društvena klima je takva, da se nasilje prešutno tolerira.
- Tu je jedna šira društvena klima u kojoj se nasilje vrlo često kod nas prešutno tolerira. Ne prijavljuje se, djeca uče iz iskustava drugih. Vide da se neko ponašanje, za koje se kaže da je nepoželjno, ali s druge strane oni vide da se te osobe ne kažnjavaju, da zapravo prosperiraju na neki način, da se bogate na nasilju, da je zapravo nasilje legitiman način ili legitiman izbor djelovanja u ovom društvu, napominje.
Pritisak medija i prisutnost teme u medijima, smatra Perkov može utjecati na institucije da djeluju promptnije.
- Ako se pritisak javnosti nastavi i ako ovakve roditeljske inicijative budu uspješne, ako tema bude prisutna u medijima, to će prisiliti institucije da mnogo odgovornije djeluju nego što su dosad djelovale, zaključuje.
Cijelu emisiju U mreži Prvog pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora