Ante Nazor
Foto: HTV / HRT
U povodu 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja sutra u Zagrebu od 17 sati duž Ulice grada Vukovara održat će se svečani vojni mimohod. Sudjelovat će pripadnici Oružanih snaga, MUP-a, pravosudne policije, Civilne zaštite, vatrogasci, povijesne postrojbe, kao i hrvatski branitelji, ratni veterani, koji će pronijeti hrvatsku zastavu dugačku 25 metara kakva je podignuta na kninskoj tvrđavi 1995.
Tri i pol tisuće sudionika, 500 vozila, 40 letjelica, u splitskom akvatoriju 13 brodova pokazat će spremnost i snagu hrvatske vojske točno 30 godina nakon akcije Oluja u kojoj je oslobođen najveći dio okupiranog teritorija kada su stvoreni preduvjeti za završetak Domovinskog rata.
- Put hrvatske vojske u ovih 30 godina može se pokazati preko mimohoda koji su održani. Vjerujem da je jedino što je ostalo isto upravo motiv za obranu Hrvatske koju imaju hrvatski vojnici, vojnikinje i svi pripadnici oružanih snaga Republike Hrvatske, kaže Ante Nazor, povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
O političkim okolnostima 1995.
Političke okolnosti u to doba, 1995. godine, uvjetovane su isključivom politikom vodstva pobunjenih Srba u Kninu, ali i srbijanskom politikom koja je to podržavala, koja se najbolje očituje u odbijaju plana međunarodne zajednice početkom 1995. godine, govori Nazor, koji je predviđao da će na okupiranim područjima Hrvatske postojati Krajina koja će obuhvatiti dva kotara.
- Ta dva kotara bila su raspoređena na prostoru općina koje su 1991. prema popis stanovništva imale apsolutnu srpsku većinu, međutim, oni su to odbili. Kada gledamo razmjere toga odbijanja, oni su vrlo jasno poručili međunarodnoj zajednici da ne želi nikakvu raspravu oko mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Vojna opcija jedina preostala za povratak okupiranoga teritorija
Hrvatska je bila priznata kao međunarodna država, a oni su, kaže Nazor, odbijali mirnu reintegraciju i to je bila poruka da jedino što preostaje za povratak okupiranoga teritorija je vojna opcija. Nazor ističe kako ništa nisu uzeli u razmatranje; zagrebački sporazum, gospodarski sporazum, pa ni pokušaje hrvatske Vlade ni međunarodne zajednice.
- Kada gledamo vojne okolnosti, ustrojavali smo vojsku, poduzimali smo vojne operacije na područjima na kojima smo mogli, vodeći računa o međunarodnoj zajednici.
Ključni faktori uspjeha Oluje
Ključni faktori uspjeha Oluje 1995. bili su, smatra Nazor, uvježbanost, znanje, opremljenost hrvatske vojske i najvažnije, motiv.
- Motiv koji je bio nevjerojatan. Nevjerojatno je koliko su ti ljudi bili motivirani, koliko su čeznuli za povratkom svojim kućama jer su bili protjerani već 1991. godine.
Nazor naglašava da ne slavimo tuđu tragediju i nevolju, već oslobađanje. Oluja je presudna, ističe, jer je jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti.
- Olujom smo osigurali opstanak, teritorijalnu cjelovitost i slobodu. Ne slavimo patnje i stradanje. Ja se slažem da je Oluja jedna od najvećih tragedija srpskog naroda u Hrvatskoj, ali ta tragedija je uzrokovana isključivim politikama srpskog vodstva u Kninu i srbijanskog vodstva.
'Zadržimo dostojanstvo, slavimo pobjedu'
Apelira da se ne naslađujemo i ne rugamo, jer to nije ljudski ni moralno, a nije niti dostojno pobjednika kakva je hrvatska vojska bila u Oluji.
- Zadržimo dostojanstvo, velika je pobjeda, slavimo pobjedu, uživamo u onom prizoru 5. kolovoza, kada je na tvrđavi hrvatskog kraljevskog grada Knina zavijorila službena zastava Republike Hrvatske. Zastava demokracije, slobode i pobjede.
Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!