Hećimović: Zamislite da je požar bio 12 sati ranije, imali bismo sprovode

Požar u Vjesnikovom neboderu dogodio se iza 23 sata kada nikoga nije bilo na 16. katu, gdje je bila FM radio stanica. Da se to dogodilo 12 sati ranije, mi  bismo sad bili po raznim sprovodima, kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Kornelije Hećimović iz FM radija. Zamislite situaciju u kojoj ne možete ništa, u kojoj ste potpuno nemoćni, kazao je nastojeći opisati što bi se dogodilo da je požar bio nekoliko sati ranije.

Miljuš: Nategnuta je priča da su maloljetnici htjeli na vrh nebodera

Očito policija ima neka saznanja u vezi s požarom u Vjesnikovom neboderu, kazao je Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista govoreći o tome da je 5-6 maloljetnika na ispitivanju u policiji. Prema posljednjim informacijama, oni su navodno željeli doći na vrh nebodera. 

- Moram priznati da mi je to prilično nategnuta priča. Nije sad Vjesnikov neboder neka posebna atrakcija, da bi se sad netko, u mrkloj noći, kada pada kiša, objavio neki selfie. Na kraju krajeva vjerojatno se na vrh nebodera ni ne može samo tako doći iznutra, dodao je Miljuš.

"Kad biste ušli u neboder, kao da uđete u vremeplov..."  

Kornelije Hećimović, s radio stanice Laganini FM, kazao je da se na 16. katu nebodera nalazila ta radio stanica. Prema njegovim saznanjima, na vrh nebodera se niti ne može samo tako lako jer je zaključano. Ako je netko iz nebodera želio na vrh, onda se to moralo i najaviti, kazao je Hećimović. U zgradi je radio, kaže, samo jedan od četiri lifta, a ponekad niti on.

- Kad biste ušli u taj neboder osjećali biste se kao da ste ušli u vremeplov koji vas je vratio u neke sedamdesete godine gdje je vrijeme stalo. Mi se s tim možemo šaliti, ali je to bilo vrlo ozbiljno i vrlo nezgodno. Ugostili smo brojne političare, brojne ljude s pozicija moći iz Zagreba, države, a i premijer je bio kod nas prošle godine u gostima. Svi oni kad su ulazili u taj neboder bili su strašno začuđeni kako on to izgleda. Kada su prolazili kroz sve te katove da bi došli do nas uvijek je bio šok: "Pa zar je ovo moguće? Kako ovo nitko ne obnavlja? .." Kada su izašli, na brzinu su to zaboravili i smetnuli s uma. Taj šok je bio iskren. Ja vas uvjeravam da oni nisu to glumili, ali se nakon toga ništa nije dogodilo, rekao je.

"16. kat je zadnji pao"

- Taj neboder je bio potpuno zapušten. Mi smo 16. kat uredili koliko smo mogli. Probijali smo se da dođemo do njega. Držali smo ga pod ključem, što je možda i "rodilo" to da je naš zadnji kat zadnji stradao, jer je on praktički bio hermetički zatvoren, rekao je Hećimović i dodao da je "16. kat zadnji pao".

FM stanica bila je jedina u Vjesnikovom neboderu koja je nešto proizvodila. Naš program je bio naš proizvod, mi od toga živimo, dodao je.

"Zamislite da ste na 16. katu, ne možete nigdje, ispod vas gori..."

- Više nemamo apsolutno ničega. Naravno, radio čine ljudi. Mi smo ostali bez opreme, svi ljudi su hvala Bogu živi i zdravi. (...) To se dogodilo u trenutku kada gore nije bilo nikoga jer je bilo pola 12 navečer, pa je automatizacija radila. Da se to dogodilo 12 sati ranije, teško da bismo imali ovu emisiju, mi bismo bili po različitim sprovodima. Zamislite situaciju da ste na 16. katu, ne možete nigdje, jer ispod vas gori, liftovi ne rade, radi jedan... (...) To je bila jedna iznimno strašna situacija u kojoj me jeza sad prođe, rekao je Hećimović.

- Zamislite situaciju u kojoj ne možete ništa, u kojoj ste potpuno nemoćni. Ispod vas i oko vas sve skupa gori, kazao je.

Rok suvlasnicima za očitovanje na procjembeni elaborat bio je do 21. studenog

Vjesnikov neboder je u većinskom vlasništvu države i to sa 63%. Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kazao je da je početkom godine ministar Branko Bačić obnovu zgrade Vjesnika stavio u strateške projekte. Na proljeće je bio naručen i procjembeni elaborat od Visokog procjeniteljskog povjerenstva RH.

- Dostavljen nam je početkom listopada, a ponude su nakon toga poslane ostalim suvlasnicima. Rok je bio za očitovanje do kraja ovoga tjedna, 21. studenog, a sve u cilju ne bi li otkupili ostale suvlasničke dijelove i krenuli u realizaciju obnove Vjesnika, kazao je Glavinić.

Trenutačno nije preporučljivo ulaziti u zgradu nebodera, a ni vatrogascima se ne preporučuje ulaziti u zgradu, dok se temperatura zraka ne snizi, dodao je.   

Velzek: Kada se zidovi ohlade, statičari će opet pregledati objekt

U požaru Vjesnikovog nebodera razvijale su se temperature i do 1000°C. Marko Velzek, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, kazao je da dronovi mogu snimati temperature do 500°C.

- Po cijeloj zgradi je bilo jako puno gorivog materijala, linoleuma, papira, tapisona, kartonskih kutija, kazao je Velzek.

Mjerenja o toksičnosti zraka radio je Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" one noći kada je i bio požar. Sve je, kaže, bilo u normalnim granicama.

Govoreći o otežanom prometu u dijelu grada jer je djelomično zatvoren dio oko Vjesnikovog nebodera, Velzek je rekao da su statičari pregledali objekt i jučer i danas. I dalje je veliki dio zgrade unutra topao, a kada se zidovi ohlade, pričekat će se nekoliko dana da statičari opet pregledaju objekt kako bi se mogla dati neka procjena što je sa zgradom.

"Na dan požara komadi zgrade letjeli su po zelenoj površini.."

- Slavonska avenija je zatvorena zbog zone ugroze oko pola visine samoga objekta. Objekt je oko 60 i nešto metara, znači 30-ak metara visine je zona s kojega mogu otpadati komadi stakla, plastike i metala, po Slavonskoj aveniji, prometnici, nogostupu. Iz tog razloga je cijeli podvožnjak zatvoren. Na sam dan požara komadi su letjeli po zelenoj površini, sjeverno od podvožnjaka, rekao je Velzek i naglasio kako je ideja da se maksimalno zaštite svi sudionici u prometu.

Promet kroz Slavonsku aveniju bit će pušten, kazao je, čim se dobije suglasnost za to. 

Što će biti s Vjesnikovim neboderom znat će se nakon procjene statičara. Odgovarajući na pitanje urednika i voditelja Mislava Togonala usporedio je i situaciju kada su se neboderi Twins u New Yorku brzo srušili u požaru nakon napada zrakoplova 2001. godine.

Ide li se u obnovu zgrade - znat će se nakon nalaza statičara

Statičari su jučer, nakon prvog izvida, utvrdili da statika zgrade jeste ugrožena, kazao je Glavinić. Redovno su rađena održavanja sukladno propisima i Zakonu o zaštiti od požara, kazao je odgovarajući na pitanje o tome je li istina da se nije čuo alarm nakon što je buknuo požar.

Ima li smisla obnova zgrade to će pokazati analiza statičara. Uspostavljen je monitoring, zgrada se snima dronovima. Sutra do kraja dana ili prekosutra mogla bi se postići temperatura da se omogući ulazak u zgradu.

- Do kraja tjedna ili početkom idućeg tjedna mogli bismo imati nalaz statičara koji je na terenu, kazao je Glavinić. Smatra da će se tada znati ide li se ili ne u obnovu Vjesnikovog nebodera.

Arhiva državnih tijela, digitalizacija, rekonstrukcija predmeta

Odbacio je nagađanja na društvenim mrežama da je požar planuo "svjesno i ciljano", a ne "slučajno", jer su se u Vjesnikovom neboderu nalazili arhivi Porezne uprave, Ministarstva financija i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Radi se o arhivi državnih tijela. To je stara dokumentacija, kazao je i naglasio da je danas sve digitalno sačuvano, a očekuje da će biti moguća rekonstrukcija onih predmeta koji će se morati rekonstruirati.

Koliko je sumnjivo izbijanje požara na različitim katovima?

Komentirajući to da su u požaru najprije teško stradali 6., 7. i 15. kat nebodera, Miljuš je iznio mišljenja koja je čuo od ljudi iz MUP-a, a koji su radili na zaštiti od požara s vještacima. Kaže da su neki rekli kako je moguće da se požar proširio po instalacijama. Čovjek koji je bio prvi čovjek MUP-a za požare rekao je da mu je to odmah "upalo u oko" i bilo sumnjivo, rekao je Miljuš.

- Jedna stvar koja je isto intrigantna je kako su ti dečki ušli u zgradu. Postojala je kontrola pristupa. Radio sam u Vjesniku kao student na dostavi novina. Ima više tih ulaza u tiskaru. Morala je postojati neka kontrola pristupa ili barem da se alarmira ako netko neovlašteno ulazi u zgradu. Je li postojao zaštitar 0-24? Jesu li neka protuprovalna vrata na kritičnim točkama? To je sve nešto što policija mora utvrđivati, kazao je novinar Miljuš.

Je li netko maloljetnike poslao?

Motiv smatra vrlo čudnim i kaže: "Grupa dečkiju ide u nedoba malo po Vjesnikovom neboderu".

- Je li ih netko možda poslao? Maloljetnici su. Tu se postavlja i pitanje, ovisno o kaznenoj odgovornosti, kaznenoj prijavi - hoće li se ići, ako ne prema njima, onda prema roditeljima da nadoknade štetu. To je kao da zateknete npr. nekoga u hangaru kraj Rafalea s kanisterom benzina i onda vam kaže: "Ma evo mislio sam malo provozati Rafale pa sam donio kanister kerozina", kazao je među ostalim Miljuš.

Hećimović: Tamo je mogao ući tko je htio, zato smo se mi zaključali

Hećimović je potom istaknuo kako je na nižim katovima nebodera živjela obitelj kuna. Dozvoljava mogućnost da su možda kune onda i pregrizle kablove.

- To je toliko apokaliptično bilo i to je slutilo na zlo. Lako je biti pametan kasnije. Sve je to meni jasno. (...) ali da je to izgledalo sigurno, apsolutno nije. Da je to izgledalo sigurno, mi se ne bismo zaključavali na 16. katu, jer se i prije znalo dogoditi da je netko ušao u zgradu tko tamo ne pripada. Sve to me čini samo još tužnijim. Bijes, strah i stres su prošli. Sad sam samo onako rezigniran, tužan. Bojim se da će se ovakva stvar ponoviti negdje drugdje, dodao je Hećimović. Postoje i dodatna dva objekta u kojima je situacija bitno drugačija. Taj dio je obnovljen, ima i zaštitara, istaknuo je.

Posebno zanimljivom izdvojio je reakcije slušatelja, povremenih i stalnih. Ljudi su, kaže, vezani uz radio i jako nam je važno da se što prije vratimo slušateljima, eteru i da radimo ono što znamo.

- Nama je potrebna neka vrsta pomoći. Tapšanje po ramenu to nije. Ovo što se dogodilo nije se dogodilo u našim prostorima, dogodilo se negdje ispod. Došlo je do nas, a nas je "koštalo glave", rekao je.

Gužva na koridoru istok-zapad i obrnuto

Ako ćete se voziti uobičajenim koridorom istok-zapad ili zapad-istok, očekujte gužvu, rekao je Velzek. Podsjetio je da je zbog urušavanja na križanju Marohnićeve ulice i Slavonske avenije prije 12-ak godina, Slavonska avenija bila zatvorena ondje poprilično dugo vremena. Poručio je da je to Grad preživio, pa da će preživjeti i sadašnju situaciju. 

Javni prijevoz vozi. Razumijem da je ljudima ugodnije u automobilu, ali uzmite alternativu ako je imate, rekao je Velzek i dodao da u Zagrebu ne postoji "druga Slavonska avenija" koja bi mogla preuzeti sav taj promet.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje: