Nestašica lijekova: Stanje u Hrvatskoj stabilno

Problem nestašice ključnih lijekova posljednjih godina posebno je izražen u Europskoj uniji. Jedan od razloga je ovisnost o uvozu sirovina iz trećih zemalja. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, imamo li dovoljno lijekova te kako smanjiti ovisnost o uvozu - raspravljalo se u Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu na panel-diskusiji "Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova".

Odmah na početku dobra vijest - u Hrvatskoj trenutačno ne nedostaje lijekova, stanje je stabilno, osobito dobro stojimo sa zalihama antibiotika. Međutim, nema dugo da određenih lijekova privremeno nije bilo. Kako se to u budućnosti ne bi ponovilo, prijedlog Eurospke komisije jest da se uvede europski sustav redistribucije - velike zemlje svoj bi višak slale u manje u kojima postoji nestašica.

- Cilj toga je da ne postoje više građani prvog i drugog reda, da i male države isto tako imaju jednako pravo na lijekove kao i velike države članice, i da svi pacijenti EU-a, uključujući i Hrvatsku, dobiju lijekove u isto vrijeme, rekao je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, izvjestitelj za novi EU zakon o kritičnim lijekovima.

Problem je i to što se već dulje lijekovi za kronične bolesti proizvode u trećim zemljama, pa njihova pravodobna distribucija ovisi o geopolitičkoj situaciji, koja trenutačno nije najsjajnija.

- Mi smo se kao Europa odlučili za zelene politike i onda smo prije 30-40 godina svu tu industriju prebacili u Indiju, Kinu gdje su ti propisi puno slabiji. I danas imamo problem da ovisimo o geopolitičkoj situaciji i nismo sigurni kao EU tržište hoćemo li imati svega dovoljno. Inače ne postoji zemlja koja ima svega dovoljno jer ne možete sve proizvoditi na svome tlu, rekla je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Važanje problem i nedovoljna zdravstvena pismenost građana - lijekove naime uzimamo na svoju ruku, skladištimo ih, pijemo previše antibiotika, sumnjičavi smo prema svakom lijeku koji nosi drukčije ime od onog na koje smo se naviknuli.

- Nekad u komunikaciji možda krivo tumačimo što je nestašica lijeka. Ako nema određenog proizvoda, to nije nestašica lijeka, to je privremena nedostupnost te vrste lijeka. Najčešće 90 posto lijekova ima paralele. Znači ako nemate lijek A, imate lijek koji se zove B, ali je ista supstanca. Pacijenti ne trebaju brinuti, poručila je Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

Nove zdravstvene odredbe Eurospske unije trebale bi se naći na dnevnom redu plenarne sjednice u siječnju iduće godine.