Godina dana čekanja na pregled specijalista - za tisuće pacijenata u Europi to nije iznimka nego svakodnevica. Novo izvješće OECD-a otkriva razmjere problema dugih lista čekanja i upozorava na posljedice za zdravlje pacijenata.
03.06.2026.
19:57
Autor: Ruža Ištuk/S.M./Dnevnik/HRT
Godina dana čekanja na pregled specijalista - za tisuće pacijenata u Europi to nije iznimka nego svakodnevica. Novo izvješće OECD-a otkriva razmjere problema dugih lista čekanja i upozorava na posljedice za zdravlje pacijenata.
U Sloveniji se, primjerice, 2024. na operaciju kuka u prosjeku čekalo gotovo dvije godine, odnosno 667 dana. U Poljskoj se čekalo 343 dana, u Mađarskoj 209, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 174. U Hrvatskoj su pacijenti operaciju kuka čekali 154 dana. Dok čekaju pregled ili operaciju, mnogi pacijenti mjesecima, pa i godinama, žive s bolovima i ograničenjima.
Pritužbe onkoloških i drugih pacijenata neprestano stižu na adresu Koalicije udruga u zdravstvu.
- Ne mogu napraviti radiološke pretrage u domovima zdravlja, ne mogu se naručiti. Ono što se najviše čeka su radiološke pretrage. Isto tako pregled fizijatra se čeka jako dugo, inicijalno oko šest mjeseci. Magnetna rezonanca se čeka devet mjeseci, a počeli su mi se javljati i pacijenti koji su dobili termine za određene zahvate u 2027. i 2028., kazao je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Liste čekanja problem su diljem Europe. Prema OECD-u, više od 10% pacijenata u Ujedinjenom Kraljevstvu na pregled specijalista čeka dulje od godinu dana, u Sloveniji se na zamjenu kuka čeka gotovo dvije godine.
- Danas pacijenti u Sloveniji na neke sasvim uobičajene zdravstvene usluge čekaju nedopustivo dugo. Na reumatološki pregled čeka se i do godinu i pol dana, na operaciju proširenih vena gotovo dvije godine, a na neurološki pregled oko devet mjeseci. To znači da tisuće ljudi predugo čeka na dijagnozu i liječenje, kazao je Mihael Cigler, predsjednik ZOPS-a iz Saveza udruga pacijenata Slovenije.
Na magnetsku rezonanciju i CT dijagnostiku, ultrazvuk srca i krvnih žila čeka se i u KB-u Sveti Duh.
- Uvijek je najveći pritisak prije svega na područje kardiologije, neurologije i gastroenterologije. Svi smo duboko svjesni i razloga zašto je to tako. Prije svega je uvijek rastuća potražnja - s jedne strane imate starije pacijente koji nas okružuju s kroničnim bolestima pa zbog toga u ovom području one jesu svakako najdominantnije. S druge strane je tu i zahtjevnost moderne medicine koja vam teži sa sve većom i većom dijagnostikom, kazao je Edvard Galić, ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh.
Ključni su, kaže, i ljudi, oprema, organizacija, ali i aktivan nadzor dolazaka odnosno neiskorištenih termina. Povezivanje ustanova u sustavu samo je jedan od koraka Ministarstva radi smanjenja lista čekanja.
- Mi se zaista trudimo napraviiti i omogućiti zdravstvenu skrb, onu koja je potrebna, u optimalnim rokovima. Za onkološke pacijente vodimo posebnu skrb, a to je da imamo i koordinatore u bolnicama za onkološke pacijente koji prate dodjelu termina. Imamo mogućnost i odavde iz Ministarstva uvid u to kako bolnice raspoređuju te termine, izjavila je Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva.
I pacijenti, kaže, mogu pridonijeti tako da termine otkažu na vrijeme kako bi umjesto njih na pregled došao netko drugi.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora