Na istoku zemlje utvrđuje se šteta nakon jučerašnjeg nevremena

Olujno nevrijeme praćeno jakim vjetrom i tučom, najprije je pogodilo sjeverne i središnje dijelove Hrvatske, a zatim se preselilo na istok. U Bilju i Dardi u Baranji u samo desetak minuta oštećeni su krovovi, fasade i automobili. Šteta je velika i na poljoprivrednim površinama. U predgrađu Virovitice, gdje su srušena stabla i oštećeni objekti, jutro poslije - vidljivi su stvarni razmjeri nevremena.

HRT-ova novinarka Melita Homa u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je kako je šteta ogromna. 

- Nema niti jedne obitelji koja nije pogođena. Svi automobili koji su bili na otvorenom pretrpjeli su štetu, stradale su fasade, a najveća šteta je na poljoprivrednim kulturama. 

Tatjana Varga iz Bilja koja se bavi proizvodnjom paprike rekla je kako je šteta 100 postotna. 

- Ništa nije iskoristivo. Trud i rad ne možemo naplatiti, ali ako bude proglašena elementarna nepogoda, što god dođe dobro je došlo, rekla je.

U Bilju i Dardi u Baranji u samo desetak minuta oštećeni su krovovi, fasade i automobili. Šteta je velika i na plastenicima i na poljoprivrednim površinama. O veličini i količini leda koji je pao, dovoljno govori to što se, unatoč vrućini, ni nakon jednog sata nije uspio otopiti.

U predgrađu Virovitice, gdje su srušena stabla i oštećeni objekti, plastenici i razni nasadi, jutro poslije postali su vidljivi stvarni razmjeri nevremena.

- Na brzinu se desilo, neočekivano, diglo je krov, razbilo sve moguće što je bilo na putu to je poskidalo, priča Antonio Petrušić iz Virovitičko-podravske županije.

Šokiran je ostao i 70-godišnji Ilija Grgić.

- Sve skupa nije trajalo ni pola sata, ali to je bila strahota, to je nezamislivo. Meni će biti 70 godina iduće godine, ali to još nikada nisam zapamtio, ističe.

- Ne samo što je bio vjetar veliki i što je bila tuča, nego je pala velika količina kiše koja je na nekim dijelovima grada izazvala urbane poplave. Danas cijeli dan u cijelom gradu skidamo i uklanjamo stabla. Evo, popravljaju se krovovi i odštopavaju se kanalizacijski sustavi, naglasio je Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice.

- Štetu je napravilo skroz, plastenik je razbijen, grožđe obrano, voćke obrane... govori Jure Silov iz Bilja.

Načelnik općine Bilje Željko Cickaj ističe da nema nijednog kućanstva ni obiteljskog gospodarstva koje nema štetu. 

- Šteta na poljoprivredi je definitivno 100% i ne znam što ćemo, ali evo, nastojat ćemo koliko god možemo zajedno sa županijom pomoći svim ljudima koji su u potrebi. Ne znam više što bih rekao osim da je ovo zaista katastrofa, zaključuje Cickaj.

Nevrijeme u OBŽ najveće štete nanijelo poljoprivrednim površinama

Nevrijeme praćeno jakim vjetrom, kišom i ledom, koje je u četvrtak popodne i navečer pogodilo dijelove Osječko-baranjske županije najveće štete nanijelo je poljoprivrednim površinama, izvijestio je u petak županijski Stožer Civilne zaštite.

Načelnik Stožera dožupan Mato Lukić izjavio je novinarima kako su, osim na poljoprivrednim površinama, brojne štete evidentirane na pokretnoj i nepokretnoj imovini građana.

Najveće štete nevrijeme je prouzročilo u Baranji, na području općina Darda i Bilje te na području gradova Belišća, Valpova i Donjeg Miholjca te općine Petrijevci, dodao je Lukić.

Izvijestio je da su vatrogasci tijekom jučerašnjeg nevremena na području Valpova, Belišća i Petrijevaca imali brojne intervencije uklanjanja srušenih stabala i granja s prometnica te na području Donjeg Miholjca, u obliku odčepljivanja slivnika na prometnicama.

Točnu štetu na poljoprivrednim površinama i usjevima znat će se u idućih nekoliko dana kada jedinice lokalne samouprave i njihova nadležna povjerenstva budu procijenila razmjere štete, pojasnio je Lukić.

Nakon prikupljanja podataka o šteti od jedinica lokalne samouprave, procijeniti će se može li župan Ivan Anušić proglasiti elementarnu nepogodu.

Da bi župan proglasio elementarnu nepogodu potrebno je ispuniti uvjete koji propisuju da šteta mora biti najmanje 20 posto izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave, ili ako je šteta na urodu veća od 35 posto proteklog trogodišnjeg razdoblja.

Jedinice lokalne samouprave u roku od 15 dana predlažu proglašenje elementarne nepogode, koja se proglašava za pojedine općine i gradove, ili ako je potrebno za cijelu Županiju, istaknuo je Lukić.

Štete su katastrofalne, a tek ih treba staviti na papir i pretočiti u brojeve. S obzirom na razmjere štete, posebice u poljoprivredi, samo je pitanje vremena kad će se proglasiti elementarna nepogoda.