Više od 2500 prijava štete nakon zagrebačkog nevremena

Olujno nevrijeme koje je nedavno poharalo Zagreb i okolicu ostavilo je za sobom milijunsku štetu. U prvim danima sanirale su je tisuće vatrogasaca, pripadnika gradskih tvrtki i službi. Posla je još mnogo, a od danas procjenitelji obilaze građane koji su štetu prijavili putem aplikacije Grada Zagreba.

Građanima će biti refundirano oko 70 posto opravdanih troškova, a pravo na obeštećenje imaju samo oni koji su ispunili obrazac na službenim stranicama Grada Zagreba.

Zaprimljeno oko 2500 prijava šteta

Zamjenica pročelnice zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Dunja Mazzocco Drvar gostujući u emisiji Studio 4 istaknula je da je do jutros zaprimljeno oko 2500 prijava putem gradske aplikacije.

- Budući da je aplikacija otvorena do 12. travnja, očekujemo da će ta brojka još porasti, možda za nekih 500 do 1000, kazala je.

Objasnila je i kako izgleda sam proces prijave te naglasila da je riječ o prvom i nužnom koraku za daljnju procjenu štete.

- Preliminarna prijava ide preko naše web aplikacije i to je prvi i nužan korak da bi se šteta uopće dalje razmatrala. Građani uz prijavu trebaju priložiti fotografije oštećenja i osnovne podatke. Dobro je snimiti štetu iz različitih kuteva, od bliže i dalje, kako bi se dobio bolji uvid o kakvoj se šteti radi, pojasnila je.

Dodala je i kako je aplikacija unaprijeđena u odnosu na onu korištenu nakon nevremena 2023. godine, kako bi cijeli proces bio brži i jednostavniji.

Krovovi, stolarija i ograde među najčešćim štetama

Na teren od danas izlaze i gradski mobilni timovi koji će obilaziti sve prijavljene lokacije i procjenjivati štetu.

- Na sve štete koje su prijavljene kroz aplikaciju će izaći naši mobilni timovi. Nešto više od stotinu kolega podijeljenih u timove od danas poslijepodne kreće na teren, rekla je Mazzocco Drvar.

Pritom je pojasnila strukturu dosad prijavljenih šteta.

- Od ukupno 2500 i nešto prijava, imamo nešto više od 500 automobila, oko 1900 stambenih objekata i 72 štete na poljoprivrednim površinama, navela je.

Kada je riječ o stambenim objektima, naglasila je koje štete ulaze u okvir za isplatu pomoći.

- U obzir dolazi šteta na vanjskoj ovojnici zgrada – fasade, krovovi, stolarija, balkoni i lođe, odnosno svi fiksirani vanjski dijelovi objekta, istaknula je, dodavši da se kod obiteljskih kuća evidentira i šteta na ogradama.

Kod višestambenih zgrada fokus je prvenstveno na stolariji.

- Govorimo o okvirima prozora, staklu i eventualno roletama, pojasnila je, te dodala da se najviše prijava odnosi upravo na krovove.

- Krovova je već skoro 1000 prijavljeno, što je nešto više od trećine svih prijava i čak malo više nego nakon oluje 2023. godine, rekla je.

Uz to, prijavljeno je više od 200 šteta na stolariji, najčešće na roletama i griljama, kao i nešto više od 110 oštećenih ograda na obiteljskim kućama.

Istaknula je i kako građani mogu sami krenuti u popravak svojih šteta jer ih to, kako je rekla, ne sprječava da uđu u proceduru isplate novčane pomoći.

Obrazovni objekti spremni za nastavu

U nevremenu su oštećene i škole te vrtići, no iz Grada Zagreba izvještavaju da su od danas svi objekti spremni za nastavak pedagoške i nastavne godine.

- Prošli tjedan već smo radili na prilagodbi vrtića, jer oni nisu prekidali rad, dok su škole još bile zatvorene. Za današnji dan pripremljene su i škole. Svi prioritetni radovi su brzo odrađeni, pojasnila je zamjenica pročelnice Dunja Mazzocco Drvar.

Dodala je da su u nekim školama još potrebni manji zahvati:

- U školama Markuševac, Remete i OŠ Tituša Brezovačkog problem je na sportskim dvoranama, pa će njihovo korištenje biti privremeno ograničeno. Isto tako, u Školi drvne tehnologije i Tituša Brezovačkog traju još radovi na unutarnjoj sanaciji. U vrtiću u Mikulićima, kojem je saniran krov, djeca borave u drugim prostorijama dok se završavaju unutarnji radovi.

Unatoč tome, naglasila je, svi objekti su u osnovi spremni za redovan rad i nastavu.