Mataija: Da je bio samo snijeg to bi se očistilo, vjetar je bio veliki problem

Veliko nevrijeme proteklog vikenda potpuno je zaustavilo cestovni promet između unutrašnjosti i Dalmacije. Autocesta A1 otvorena je poslijepodne za osobna vozila i autobuse prema moru, a večeras oko 21.15 prema unutrašnjosti. Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a, kazao je u emisiji "Otvoreno" kako bi lakše bilo da su se suočili samo sa snijegom, jer bi ga se očistilo. No veliki problem je, kaže, bio orkanski vjetar. 

Stanje se normaliziralo od poslijepodnevnih sati, kazao je Josip Brozičević, pročelnik HGSS-a u emisiji "Otvoreno". Misli da su svi zatečeni putnici u nevremenu već na putu ili su sretno stigli kućama. U protekla 24 sata trajale su sve naše aktivnosti i dali smo maksimum kako bismo svim putnicima u ovoj nevolji put učinili ugodnim, kazao je.

- Ako bude trebala neka hitna intervencija mi smo spremni i odazvat ćemo se u tom slučaju u pomoć. Neke službe su na terenu, a uglavnom smo u pripravnosti i na području Gračaca, Zadra, Obrovca i u Gospiću, rekao je Brozičević.

Mario Soldan, direktor Sektora za održavanje Hrvatskih autocesta, kaže da je na A1 kod Svetog Roka oko 14.30 osiguran promet osobnim vozilima i autobusima prema Dalmaciji.

- Potom smo se prebacili na drugu stranu i sve naše snage angažirali da isto tako osposobimo promet prema unutrašnjosti. Negdje oko 21.15 je omogućen promet osobnim vozilima i autobusima prema unutrašnjosti. I dalje je zabranjen promet teretnim vozilima zbog jakog vjetra. Kada jačina vjetra oslabi onda će se pustiti promet i za teretna vozila, kazao je.

Darko Spevec, načelnik Sektora 112 Ravnateljstva civilne zaštite istaknuo je da je situacija danas bitno bolja nego što je bila jučer. Naši centri su jučer u Zadru, Gospiću i Šibeniku primili više od 1000 poziva u vezi sa snježnim nevremenom i situacijom na cestama, kazao je i dodao da je mnogo poziva bilo i iz Rijeke.

Bilo je slučajeva da su pripadnici gorske službe spašavanja nekoliko puta intervenirali. Izvlačili su ljude iz vozila koja su ostala bez goriva, koja se nisu mogla dalje kretati, a pomagali su i nekima koji su imali zdravstvene tegobe.

Odgovarajući na pitanje tko je zapravo odgovoran što su mnogi ljudi ostali zameteni u snijegu, Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a kazao je da su bile ekstremne vremenske neprilike. 

- Bio je i snijeg i orkanski vjetar. Da je bilo samo jedno ili drugo bilo bi puno lakše. Da je bio samo snijeg, siguran sam da bi se ceste uspjele očistiti i vozila bi mogla ići iza ralica. Međutim, vjetar je stvarao veliki problem. Takve vremenske prilike su bile da se jednostavno nije moglo bolje napraviti, rekao je Mataija. 

- Policija je maksimalno napravila što je mogla. Znali smo da će biti ekstremno loše vrijeme. Pripremili smo se za to. Ali uz takve vremenske uvjete nije moguće voziti se onako kao da nema ništa. Mislim da je u nekim situacijama bolje ne dopustiti promet, blokirati ga, rekao je. 

Objasnio je u kojim se slučajevima promet zatvara. Kaže da za to postoje određeni parametri i da se to ne radi provizorno.

- Promet je zatvoren na vrijeme, ali zbog vremenskih prilika nekada nije moguće uz sve naše napore nešto poduzeti, dodao je.

Spomenuo je da je uz vremenske nepogode bilo problema i s neodgovornim vozačima. Svi su čuli kakvi će biti vremenski uvjeti, ali je određeni broj vozača čak i bez zimske opreme, s ljetnim gumama, krenuo na cestu.

HAK je objavio da su ralice zimske službe prešle 75.000 kilometara u dva dana. No bilo je komentara ljudi na društvenim mrežama da nisu vidjeli ralice, da su rijetko dolazile. Soldan je kazao da je na svim dionicama autocesta od subote ujutro do danas ujutro bilo angažirano 181 vozilo. Pritom je utrošeno oko 3.300 tona posipala na cestama. 

- Rekao bih da smo pravovremeno poduzeli sve potrebne radnje na osiguranju nesmetanog prometa na svim dionicama autocesta. Dionica od Svetog Roka do Posedarja nije bila zatvorena zbog snijega, nego zbog orkanskog vjetra. Kad je vjetar oslabio mi smo prijepodne osigurali sve kapacitete za nesmetano prometovanje u jednom, a navečer i u drugom smjeru, rekao je Soldan. 

Složio se s Mataijom, da cesta ne bi bila zatvorena da nije bilo bure. Na cestama gdje su bili zimski uvjeti, održali smo prohodnost, kazao je.

Snijeg i vjetar za Hrvatsku gorsku službu spašavanja nisu rijetke situacije, posebno u planinama. Kako u planini, tako i u prometu s dobrom pripremom može se umanjiti rizik od neželjenog događaja, rekao je Brozičević. Napominje da se i ljudi i vozila trebaju pripremiti za uvjete na terenu, bilo da je riječ o planini ili cesti.

- Ako se put produži, onda sa sobom treba imati rezervnu, topliju odjeću, adekvatnu obuću, zalihe hrane, vode. Neki su to imali, a neki nisu. Susreli smo se s raznim situacijama. Bilo je dosta djece, starijih osoba, bolesnih, a bio je i jedan teški invalid. Trebalo je evakuirati i autobus s 50 putnika, kazao je. Zahvalio se i svim volonterima koji su ovu nevolju svim zatečenim ljudima učinili bar malo ugodnijom. Pohvalio je i koordinaciju sa svim službama na terenu.

Spevec je pohvalio načelnike i gradonačelnika mjesta koja su bila zahvaćena nevremenom. Vrlo brzo su se organizirali, otvorili prihvatilišta i zbrinuli gotovo 600 ljudi. U prihvatilištima je ostalo još nekoliko ljudi, ali to nije velika brojka, kazao je.

Mataija: Najvažnije je da nije bilo žrtava

Bilo je vozača, naglasio je Mataija, koji su kršili propise, ali je većina uglavnom bila disciplinirana. Neshvatljivo mu je da ako se danima govori da će biti loši vremenski uvjeti, ipak irma vozača koji krenu na put bez zimske opreme.

- Pojedinci su stvorili problem. Ušli su u zabranjenu dionicu, prošli su pored prometne signalizacije koja je bila uredno postavljena. Ušli su na tu dionicu i ondje zaglavili. Ono što je najvažnije u cijeloj priči je da je sve to skupa završilo bez ozlijeđenih osoba. Svi su živi i zdravi došli svojim kućama. Malo se kasnilo, ali je najvažnije da nije bilo žrtava, dodaje Mataija.

Na autocestu je ušlo 26 vozila s oko 60-ak putnika unatoč zabranama. Njihovo izvlačenje trajalo je osam sati. Soldan napominje da su vozači mogli na najmanje 10 mjesta vidjeti da je zabranjen promet tom dionicom. Kada su ondje ušli, ugrozili su sebe i djelatnike održavanja Hrvatskih autocesta, vatrogasce i pripadnike HGSS-a.

Brozičević napominje da je priprema vrlo bitna kada se ide na put, posebno kada je tu i najava lošega vremena.

- Uvijek apeliramo, molimo, dajemo savjete i preporuke, ali svatko nađe svoj razlog zašto to zaobiđe. Uvijek je tu neka hitnost. Svi su oni nama jučer rekli razloge zašto su se tu našli. Neki su opravdani više, neki manje, ali nadam se da oni koji su jučer okusili tu situaciju, neće je ponoviti, a bilo bi lijepo da se drugi nauče na tuđim greškama.

Kolike su kazne za one koji su prekršili zabranu i ušli na autocestu?

S obzirom na to da je za one koje su prekršili zabrane i ušli na autocestu kazna 60 eura, urednica i voditeljica Zrinka Grancarić pitala je Mataiju bi li kazne trebalo postrožiti. Radi se, kazao je, o klasičnom nepoštivanju prometnog znaka.

- Međutim tu je i kazna za neposjedovanje zimske opreme koja je 130 eura. Osim toga, tu je i puno veća kazna ako vas policajac isključi iz prometa, a vi usprkos tome nastavite. Kazna za nepoštivanje znaka službene osobe je od 3.000 do 7.000 kuna, preračunato u eure, rekao je Mataija. Smatra da nije baš sve niti u kažnjavanju, već opet apelira da je potrebno pripremiti se kada se kreće na put, raspitati se o vremenskim prilikama te poštivati prometne propise.

Spevec je spomenuo da svi iz Hrvatske kada idu u inozemstvo na skijanje znaju da trebaju kupiti policu osiguranja, jer znaju da će im se naplatiti akcije spašavanja. Dugo se razmišlja o tome bismo li i mi to trebali.

Soldan poručuje vozačima da prate vijesti HAK-a o stanju na cestama, da za vrijeme loših vremenskih uvjeta ne kreću na put ako ne moraju, a ako već idu i zateknu se iza ralica, neka ih ne pretječu i neka poštuju zabrane prometa.