'Moramo osvijestiti što je službeni, standardni, hrvatski jezik'

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u javno savjetovanje uputilo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku. O tome je što on zapravo donosi i što će značiti za sve nas u Dnevniku HTV-a govorila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Na pitanje što će biti s riječima poput Wellness spa centar ili best buy, ministrica je rekla da kada gledamo kako je nastajao hrvatski jezik i kada se gleda etimologija mnogih riječi, mi možda nismo svjesni da koristimo veliki broj tuđica.

- Jezik je živo biće, nematerijalno, ali živ je. Stalno se razvija, nadopunjuje i pronalaze se nove riječi i tako će se i dalje nastavljati razvijati, dodala je.

Nacrt Zakona ide u javno savjetovanje, a na jesen ide u Sabor. Obuljen Koržinek je naglasila da Zakon uređuje korištenje upotrebe hrvatskog standardnog jezika od strane javnih institucija i bavit će se terminološkim usklađivanjem, posebno u smislu svih onih dokumenata koji se donose na razini EU-a koji imaju i hrvatsku inačicu.

- Tu je jako puno novih riječi, novih termina. Uvest će se jedna viša razina brige o jeziku u smislu lekture, dodala je.

Ovaj Zakon se, rekla je ministrica, ni na koji način neće ticati kulturno umjetničkog stvaranja.

- Mi u samom Zakonu govorimo da treba njegovati bogatstvo različitih narječja, svega onoga što baštinimo i što hrvatski jezik čini specifičnim i bogatim, dodala je.

Ministrica je rekla da moramo znati na kojem jeziku su pojedini nazivi nekih manifestacija ili nekih institucija ili događanja.

- Navikli smo na riječi koje dolaze iz engleskog jezika, pogotovo mladi ljudi koji su bilingvalni. Veliki broj njih ne vidi razliku u korištenju hrvatskog ili engleskog jezika, to je bogatstvo i to je dobro, ali moramo osvijestiti što je ono što je službeni, standardni, hrvatski jezik, objasnila je.

Odlučili su se da ne bi kažnjavali one koji se Zakona ne budu pridržavali.

- Ono što je važno je uspostava Vijeća za hrvatski jezik, donošenje Nacionalne politike razvoja jezika. Kroz raspravu stručnjaka koji će biti okupljeni u Vijeću i pomoći Vladi definirati prioritete, vidjet ćemo koji su instrumenti i politike za kojima mimo obrazovanja trebamo posezati da bismo podigli razinu svijesti, odnosno, da bismo unaprijedili jezičnu kulturu i učinili da što više naših građana, ali i onih koji sudjeluju u javnoj komunikaciji osvijesti potrebu njegovanja standardnog hrvatskog jezika, rekla je.

U Vijeću će, rekla je ministrica, biti predstavnici ključnih institucija i ono neće standardizirati jezik, niti će donositi normu.

- Normu donose stručnjaci, jezikoslovci. Oni pišu pravopise i gramatike. Na takav način se definira norma, a kroz Zakon, rad Vijeća i nacionalnu politiku, usklađivat će se terminologija, upotreba jezika, davati preporuke i raspravljati, rekla je.