Stojić: Ovo je treća godina zaredom da turizam bilježi pad prihoda

Hrvatska je u srpnju zabilježila jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, čak 4,5 posto, dvaput više od prosjeka eurozone. Najviše poskupljuje ono što građani najviše trebaju - hrana i svakodnevne usluge. Zašto cijene rastu brže nego drugdje i što nas čeka do kraja godine, razgovarali smo u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

- Hrvatska ima svoju specifičnost za vrijeme ljeta kada se odvija najveći dio turističke sezone kada se broj stanovnika udvostruči, pa čak i utrostruči. Imamo prije svega pritisak na rast cijena usluga zbog turizma te porast cijena prehrambenih proizvoda. U turizmu dosežemo granice rasta cijena, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

'Treća godina zaredom da turizam bilježi pad prihoda'

Kako kaže, cijene smještaja te cijene u kafićima i restoranima još su prošle godine prešle prosjek Europske unije, a ove godine su u nekim područjima dodatno rasle i tu se vidi da turizam ne može generirati realni rast prihoda, dodaje Stojić.

- Zadnje tri godine imate nominalnu stopu rasta, a ovo će biti i treća godina zaredom kako turizam bilježi pad prihoda. Suprotno tome, većina destinacija na Mediteranu ulaže više u moderni hotelski smještaj koji može privući goste s višom dodanom vrijednosti te pozitivno pridonosi razvoju ukupne destinacije, objašnjava Stojić.

Navodi da su cijene prehrambenih proizvoda posljedica nekonkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.

Stojić: Puno uvozimo

- Zbog toga što imamo nedostatnu proizvodnju moramo puno toga uvoziti. Naš robni deficit u razmjeni prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda čini oko dva posto BDP-a. Nemate primjer nijedne zemlje koja tako uvozi kao Hrvatska, nastavlja Stojić.

- Na Hrvatskoj je imperativ želi li imati u što više segmenata dostatnu poljoprivrednu proizvodnju koja bi se mogla plasirati kroz turizam, budući da nam se značajno povećao broj stanovnika, a ako to želi imati, moramo mijenjati regulativu, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu favorizira lovce na poticaje, umjesto stvarne proizvođače, kaže Stojić.

Od 185 tisuća proizvođača, samo 15 posto proizvođača radi za tržište. Svi ostali ne bave se tom djelatnosti, nego samo dođu pokupiti poticaje.

Jović: Ljudi nikad ogorčeniji

Postavlja se pitanje je li sve skuplje nego u ostalim dijelovima Europe:

- Ja nisam doživio do sada da su ljudi više ogorčeni nego sada. Nezavisni sindikati su tijekom ljeta pripremili prijedlog za izmjenu minimalne plaće koji je do sada bio 970 eura bruto, što može ići do 750 eura neto. Trećina naših građana ne može otići na more. Naši radnici su najpotplaćeniji. Ukupni trošak rada naših radnika je 16,5 eura, a prosjek u Europi je 33,5 eura, priča Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Stojić: Standard je značajno porastao

U zemljama poput Italije, Slovenije i Austrije prosječne plaće su puno veće, kao i dohodak, a cijene hrane su niže.

- Minimalna plaća je porasla 92 posto, te je udvostručena kroz pet godina i imate dvije zemlje članice koje su postigle ta povećanja, kao što su Rumunjska i Bugarska. U periodu od 2019. do danas, 72 posto plaća su nominalno porasle, a oko 37 posto realno, naglašava Stojić.

- Ako gledamo da je u prošloj godini država pogođena snažnom intervencijom rasta plaća koji se financira iz proračuna i digla to na nekih 40 posto pa se u prošloj godini dogodio realni rast medijalnog dohotka u terminima kupovne moći kada izjednačujemo cijene s članicama Europske unije preko 20 posto. Nije istina da je standard pao, nego je značajno porastao, zaključuje Stojić.