08:42 / 08.03.2020.

Autor: Nataša Ban/Jelena Šarić/Dnevnik/IMS/D.M./B.A./HRT/Hina

Noćni marš u povodu Međunarodnog dana žena

Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) održala je performans "Žene u okovima radnog vremena"
Osmi mart naš je dan, koji slavimo glasno na ulicama naših gradova, svjesne da se za svoja prava i živote moramo izboriti same i da ta borba traje cijelu godinu, poruka je odaslana s petog po redu Noćnog marša za ženska prava koji je u nedjelju uvečer održan u središtu Zagreba pod sloganom "Živio feminizam, živio 8. mart". 

Organizator marša na Međunarodni dan žena je feministički kolektiv "fAKTIV" koji poručuje kako žene na svoj najveći praznik staju jedna uz drugu i kažu - dosta. Priopćio je da se na večerašnjem maršu u Zagrebu okupilo oko 7.000 ljudi. Organizirane su akcije i u drugim mjestima u Hrvatskoj.   

- Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke, tereta koji se prikazuje kao ljubav ili "ženski posao". Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja, poručuju žene.

- Feminizam koji danas slavimo bori se za sve žene i sve ugrožene, prokazuje različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, ne bježi od sistemske kritike, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv. Borimo se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, borimo se za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, borimo se za beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti za sebe, čulo se na skupu.

Poruke s marša: "Nikad pokorene", "Pun mi je kufer", "I jedanput je nasilje"...

Nakon što je Le Zbor uz bubnjanje Drum n bijesa na Trgu žrtava fašizma izveo performans "Patrijarhat siluje", kolona praćena zvukom bubnjeva i s brojnim transparentima prošla je središtem Zagreba ulicama Franje Račkog, Jurišićevom, preko Trga bana Jelačića, Ilicom, Gundulićevom, Masarykovom i Teslinom do Zrinjevca.

"Obiteljsko nasilje nije društvena igra", "Nikad pokorene", "Pun mi je kufer", "Trans žene su žene", "I jedanput je nasilje", "Hvala bogu na abortusu", neke su od poruka s transparenata u mnogobrojnoj koloni. U maršu su sudjelovale i žene izbjeglice tražiteljice azila uz transparent  "Ne mogu nas sve pobiti".

Jelena Tešija, članica feminističkog kolektiva "fAKTIV", kaže kako ovogodišnjim maršem slave svaku borbu u protekloj godini za prava žena, svaki podignuti glas i čin otpora sustavu koji žene izrabljuje i utišava.

- Pokazalo se u prvim mjesecima 2020. da država ne preuzima odgovornost za najteže zločine protiv žena, ubojstva žena od strane njihovih bliskih muških članova obitelji. Opet smo svjedočile nizu ubojstava žena samo na početku ove godine što pokazuje da je problematika nasilja prema ženama nešto na čemu i dalje trebamo intenzivno raditi i zagovarati je, rekla je Tešija.

Tešija: Pobačaj je legalan, ali većini žena nedostupan

Ništa bitno nije se promijenilo oko prava na pobačaj, kazala je Tešija. Dodaje da je on u Hrvatskoj legalan, ali zbog cijelog niza problema većini žena nedostupan - zbog toga što je skup te zato što su liječnici i liječnice pod prizivom savjesti odlučili ženama uskraćivati zdravstvenu skrb. Stoga traže ukidanje priziva savjesti i besplatnu kontracepciju.

- Uz to što su žene potplaćene u svijetu rada, istraživanja pokazuju kako u 80 posto kućanstava većinu ili sve kućanske poslove obavljaju žene i to je jedna tema koju pokušavamo staviti kao agendu, da naš kućanski rad održava ovaj sustav,  a uopće nije prepoznat kao rad, kazala je Tešija.

- Svake godine na našem maršu okupe se tisuće sudionika i koliko god bile ponosne na marš poanta je u tome da se borimo svakodnevno... Na većinu problema smo upozorile, stvari ne idu naprijed trčećim korakom ali idu, kazala je Tešija na kraju marša na Zrinjevcu, gdje je održan završni performans.

Ženska sekcija SSSH: "Žene u okovima radnog vremena"

Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ranije danas je održala performans "Žene u okovima radnog vremena" na Trgu bana Jelačića upozorivši da loši propisi i nedostatak nadzora nad poslodavcima najviše pogađaju zaposlene žene. Zatražili su donošenje zakonskog okvira protiv izrabljivanja žena na radnom mjestu, posebno strožu kontrolu prekovremenog rada i zabranu rada nedjeljom.

- Ako želimo izgraditi pravednije i socijalno društvo, onda žene trebaju imati aktivniju ulogu, vrijeme je da žene budu svugdje prisutne, priznate i aktivne. Ženi je mjesto u sindikatu, rekla je predsjednica Ženske sekcije SSSH Emina Ibrahimi.

Međunarodni dan žena je dan kada žene žele upozoriti i progovoriti o svojim pravima, neravnopravnom položaju s muškarcima i ulozi u društvu. Podsjetnik je to na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće. Žene su nastavljale štrajkati - pod sloganom "Kruh i ruže". Kruh je simbolizirao gospodarsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života.

- U čemu se sve očituje neravnopravnost spolova u Hrvatskoj?

Žene su u Hrvatskoj manje plaćene od muškaraca i imaju nižu prosječnu mirovinu. Zbog obiteljskih obveza žene biraju uglavnom slabije plaćena zanimanja, a zbog rodiljskog dopusta i bolovanja kako bi njegovale djecu ili roditelje kažnjene su manjim primanjima, što se vidi i na manjim mirovinama. Statistike pritom pokazuju da poduzeća u kojima su žene na vodećim položajima, a takvih je malo, donose veću dobit.

Tekstilne radnice propalih hrvatskih tvrtki

Direktorica tvrtke Naftalina Josipa Maslać-Petričević rekla je večeras u HRT-ovoj emisiji Tema dana kako današnji dan može biti posvećen i našim tekstilnim radnicama svih propalih poduzeća kao što su Kamensko i Goričanka.

Njezina tvrtka jedna je od najuspješnijih u industrijskom sektoru i niže uspjehe iako je tekstilna industrija u krizi dugi niz godina. Ona sama prošla je bračni, financijski i obiteljski lom, ali se unatoč svemu podigla. Kao i svaka žena, kaže, našla je u sebi snagu koju nije ni znala da ima.

- Jednostavno, u sebi pronađete ono što ni ne sanjate da imate. Zaronite u tu svoju samoću, imate strašan motiv, a motiv su vam uvijek djeca i ljubav prema djeci. Želite omogućiti im normalno odrastanje, rekla je Maslać-Petričević.

Spisateljica Julijana Matanović rekla je u Temi dana da su je žene obilježile na različite načine - baka, majka, prva učiteljica Dušanka...

- One su bile dio moje priče, da ja pišem o nekim običnim ženama, ženama iz provincije, ali i ženama koje imaju jednake probleme, neovisno gdje živjele, rekla je Matanović.

Poručila je svim mladim ženama da se ne boje darovitih žena u sebi.

- Mi žene trebamo podržavati žene, rekla je Julijana Matanović.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ocijenila je da se žene s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje suočavaju s preprekama u svim segmentima života te da njihov položaj ne udovoljava konvencijskim zahtjevima.

- Izloženost dvostrukoj stigmatizaciji po osnovu invaliditeta i spola najveća su prepreka  za veću uključenost djevojčica i žena s invaliditetom u obrazovanje i zapošljavanje, a što potvrđuju podaci o obrazovnoj strukturi i radnom statusu, navela je pravobraniteljica.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!