Nova Mreža javne zdravstvene službe okreće se potrebama pacijenata

Pacijent u fokusu zdravstvenog sustava vidljiv je i u reformskom iskoraku upućivanja Nacrta odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe u javno savjetovanje, koje će trajati do 15. ožujka 2024. godine. 

- Novom Mrežom javne zdravstvene službe, kojom se organizacijski uređuje područje primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva, izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i bolničkih zdravstvenih ustanova, okrećemo se istinskim zdravstvenim potrebama naših pacijenta u svakom dijelu Hrvatske, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Mreža javne zdravstvene službe predstavlja sljedeću važnu polugu u provedbi reforme zdravstva i postavljanju novih organizacijskih temelja zdravstvenog sustava.

- Primarnu razinu zdravstvene zaštite snažno jačamo i proširujemo, te osiguravamo dostupnost zdravstvene zaštite uvođenjem novih organizacijskih modela. Omogućava se rad tima na dvije ili više lokacija te uvodi i pružanje zdravstvenih usluga u mobilnim ambulantama za obiteljsku medicinu, kao i mobilnim ljekarnama, priopćili su iz Ministarstva zdravstva.

Zbog starenja populacije i velikog udjela kroničnih nezaraznih bolesti predviđa se mogućnost provođenja fizikalne terapije u domovima zdravlja, sestrinska savjetovališta za kronične nezarazne bolesti, veći broj patronažnih sestara, zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući bolesnika te veći broj mobilnih palijativnih timova i palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja, ovisno o potrebama stanovništva na konkretnom području.

S obzirom na sve veće potrebe za unaprjeđenjem i zaštitom mentalnog zdravlja, te povećanja razvojnih jezičnih poremećaja, na primarnoj razini predviđene su i djelatnosti psihologije, i logopedije i radne terapije u domovima zdravlja te mobilnih psihijatrijskih timova i dispanzera za mentalno zdravlje i ranu intervenciju.

Novom Mrežom, ističu u Ministarstvu zdravstva, su stvoreni i preduvjeti za smanjenje broja opredijeljenih osiguranih osoba po timu, preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete rada i reorganizaciju administrativnih poslova.

- Promjene u bolničkim kapacitetima prate suvremene modele liječenja poput jednodnevne kirurgije i dnevnih bolnica te je donošenje nove Mreže preduvjet za daljnje promjene u bolničkom sustavu, a to je nova kategorizacija bolnica i formiranje centara izvrsnosti. Stoga je u bolničkim zdravstvenim ustanovama planirano smanjenje broja akutnih stacionarnih kapaciteta, a povećanje broja stolaca odnosno postelja dnevnih bolnica i bolničkih kapaciteta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb za više od 30%, priopćili su iz Ministarstva.

Plan je povećati palijativne kapacitete, primjerice u OB Bjelovar sa 6 na 50, Koprivnici s 5 na 30, a u OB Pula s 5 na 15 dok će se primjerice, broj akutnih kreveta smanjiti u KBC-u Rijeka za 8%, u varaždinskoj bolnici za 11%, a u vinkovačkoj bolnici za 12%.

- Svemu tome se pristupilo u suradnji sa samom zdravstvenom ustanovom i u skladu sa stvarnim potrebama, ističu iz Ministarstva.

Organizacijske promjene u sustavu, navode, prate i aktivnosti vezane za ljudske resurse u zdravstvu.

Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika osigurane su 882 specijalizacije i 352 uže specijalizacije za doktore medicine na bolničkoj razini, kao i 922 specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite.

Nadalje, organizacijske promjene prate i ulaganja u opremu. Tako je u bolničkim zdravstvenim ustanovama na raspolaganju više od 1400 medicinskih uređaja koji su proizvedeni 2020. godine ili kasnije od kojih su značajna posljednja, nova ulaganja 8 MR uređaja, 2 PET CT-a kao i povijesna nabavka 21 linearnih akceleratora vrijednosti 55,4 milijuna eura, istaknuli su iz Ministarstva.

- No, preduvjet za daljnje strukturne i organizacijske promjene u zdravstvenom sustavu, posebno u bolnicama jest upravo donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite. Ona će omogućiti i unaprjeđenje organizacije bolničkih radilišta poput uvođenja novih modela rada kao što je dvosmjenski rad. Ovakav način rada, u KBC-u Sestre milosrdnice pokazao se korisnim i pacijentima i djelatnicima. Pacijentima pruža sve potrebne usluge, ne samo ujutro već i u poslijepodnevnim satima, a djelatnicima se omogućuje novi koncept rada s naglaskom na redovno radno vrijeme bez suvišnih prekovremenih sati. Stoga je nova Mreža organizacijski temelj za postizanje optimalne učinkovitosti svih resursa i usmjerenosti na ishode liječenja, daljnjeg smanjivanja listi čekanja što je sve pokazatelj jasne orijentiranosti ove Vlade prema osnaživanju javnog zdravstvenog sustava i zdravlja naših pacijenata, zaključio je ministar zdravstva Vili Beroš.