Više bodova i dodatni poticaji: Nove mjere mijenjaju specijalizacije i primarnu skrb

Zdravstveni sustav već godinama upozorava na nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U Ministarstvu zdravstva predstavljeni su Pravilnik o standardima i načinu prijema specijalizanata, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i Program mjera radi uključivanja doktora medicine u sustav zdravstvene zaštite.

 Što se promjenama želi postići i kako bi mogle utjecati na liječnike i pacijente? Pojasnila je načelnica Samostalnog sektora za sustav kontrolinga i ljudske resurse u zdravstvu - Martina Bogut Barić.

U javno savjetovanje idu tri nova dokumenta koja su, kako ističe Bogut Barić, usmjerena na unaprjeđenje zdravstvenog sustava kroz ljudske resurse. 

- Radi se o jednom paketu koji svaki provedbeni akt regulira, ali svi oni zajedno čine cjelinu koja je usmjerena u unapređenje zdravstvenog sustava i to onog njegovog najvažnijeg dijela, a to su ljudski resursi u zdravstvu. Na korist pacijenata, a isto tako na korist djelatnika koji rade u tom sustavu, rekla je Bogut Barić.

Dokumenti su temeljeni na Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i bit će dostupni za komentare i prijedloge tijekom 30-dnevnog javnog savjetovanja. 

- Dovoljno dugo da se svi informiraju, daju svoje komentare, prijedloge, kako bi sama implementacija kasnije bila što uspješnija, dodala je.

"Zdravstveni sustav jača ljudske resurse kroz tri nova pravilnika"

Prema riječima Bogut Barić, svaki od tri dokumenta ima svoj specifični cilj.

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine usmjeren je na način provođenja specijalizacija, vrste specijalizacija i kvalitetu samih programa.

- Regulirano je da po jednom mentoru budu tri specijalizanta, kako bi sama kvaliteta rada mentora sa specijalizantima bila uspješna. Također stavljaju se temelji za daljnju reviziju i unapređenje specijalističkih programa, rekla je.

Nakon donošenja pravilnika, navodi Bogut Barić, bit će formirane radne skupine koje će raditi na dodatnim elementima kompetencija mentora, ocjenjivanju specijalizanata te praćenju i izvještavanju poslijediplomskih programa.

Pravilnik i mjerila za prijem specijalizanata definiraju kriterije i mjere koje ulaze u bodovanje kandidata prilikom prijema na specijalizaciju.

Program mjera za uključivanje liječnika u zdravstveni sustav nudi dodatne mogućnosti za liječnike koji završe fakultete i dobiju odobrenje za samostalni rad.

- Doktori medicine mogu birati načine na koji će ući u javni zdravstveni sustav i da to bude poželjno mjesto za njihov stručni razvoj, objasnila je Bogut Barić.

Sustav bodovanja za liječnike specijalizante 

Uvođenjem novog modela bodovanja za liječnike specijalizante, znatno se povećava značaj rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Do sada je rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bio bodovan prilikom dobivanja specijalizacije u manjoj mjeri. Govorimo o maksimalno četiri boda u sadašnjem modelu do maksimalno 25 u novom modelu, objašnjava.

Kako pojašnjava, značajno se mijenjaju i omjeri.

- Ako je netko dosad radio u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, mogao je od ukupnog broja bodova ostvariti otprilike 10 posto. U novom modelu to će biti približno 50 posto. Uz to, dodatni bodovi mogu se dobiti radom u turističkim ili mobilnim ambulantama, navela je.

Naglasak na obiteljsku i hitnu medicinu

Fokus se stavlja na obiteljsku medicinu i hitnu medicinu, jer su dosadašnji modeli, poput rada pod nadzorom, pokazali dobre rezultate.

- Sve je postavljeno na dobrovoljnoj bazi kao mogući izbor za doktora koji ulazi u zdravstveni sustav i počinje karijeru. Onaj koji izabere, ima mogućnost raditi u tom području i ostvariti sva prava koja iz tih mjera proizlaze, navodi.

Mladi liječnici mogu se uključiti kroz natječaje koje objavljuju domovi zdravlja ili drugi pružatelji primarne zdravstvene zaštite.

- Već kod natječaja znat će je li radno mjesto u sklopu programa mjera. U tom slučaju mogu koristiti sve mjere propisane ovim programom, uključujući rad pod mentorstvom od šest mjeseci ili rad u primarnoj bez dodatnog programa, pojašnjava.

"Lokalne zajednice i novi programi ključni za liječnike u manjim sredinama"

Upitana kako će se mjere manifestirati na broj liječnika u ruralnim dijelovima zemlje, sugovornica napominje da će novi programi i mjere značajno pomoći.

- Sigurno će doprinijeti. Primarna zdravstvena zaštita je najšira i prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sustavom. Ove mjere nisu jedine, ali su važan dio cjelokupnog sustava, pojašnjava.

Kako objašnjava, lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u organizaciji sustava.

- Zakonskim izmjenama, upravljačka prava i organizacija prepušteni su lokalnim zajednicama, koje trebaju dodatno utjecati na organizaciju kako bi sustav odgovorio potrebama stanovništva na određenom području, kazala je.

Na nacionalnoj razini, dodaje, postoje specijalizacije koje se dodjeljuju i financiraju iz državnog proračuna i europskih sredstava, a tu su i dodatne mjere za liječnike koji rade upravo u tim područjima.

- Cilj je trajno zadržavanje liječnika. Potičemo stručni rad i edukaciju onih koji izaberu ta područja, objašnjava.

Kao dugoročni cilj mjera ističe daljnje unaprjeđenje sustava.

- Ulažemo i dalje u edukaciju, sustav, dijagnostiku i u modele liječenja. Bitno nam je da pacijenti prilikom kontakta sa zdravstvenim sustavom budu zadovoljni, te da se to vidi na mjerenju ishoda liječenja. Istovremeno, želimo omogućiti zdravstvenim radnicima da razvijaju svoje vještine, znanja, dodatno se usavršavaju i budu zadovoljni svojim radnim mjestom, zaključila je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: