Novi koraci u stambenoj politici: Kako do pristupačnijih nekretnina u Hrvatskoj?

04.04.2025.

09:59

Autor: L.P./U mreži Prvog/HRT

Novi koraci u stambenoj politici: Kako do pristupačnijih nekretnina u Hrvatskoj?
Novi koraci u stambenoj politici: Kako do pristupačnijih nekretnina u Hrvatskoj?
Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL

Za pristupačniju nekretninu nužno je u idućih pet godina implementirati sveobuhvatan plan stambene politike. Jedna od prvih mjera bit će izmjena zakona o društveno-poticajnoj stanogradnji, koja će uskoro biti na hitnoj raspravi u Saboru. Kakva će biti uloga lokalne i regionalne samouprave u razvoju stambene politike i koji su ključni koraci za izgradnju stambenih zadruga, raspravljalo se u emisiji U mreži Prvoga. 

Cijene stanova su skočile za 48 posto u periodu od 2020. do 2024.


- Svjedočimo trendu ozbiljnog povećanja cijena i u trenutačnim geopolitičkim odnosima nemoguće je do kraja predvidjeti što će se događati za godinu, dvije. Pozdravila bih napor vlade da krene u rješavanje ove ''hot'' teme. Tome svjedočimo i u drugim europskim zemljama i globalno. Kad gledate kretanje vrijednosti nekretnina, treba se uhvatiti u koštac ne samo za pitanje trenutačne potražnje za stanovima, nego i prostorno - planskim pitanjima, govori Irena Đokić, stručnjakinja za regionalni i lokalni razvoj te urbanu regeneraciju.


Dodaje kako se neiskorištene nekretnine nalaze u urbanom tkivu gradova, gdje se nalazi potencijal za prostor koji bi se mogao isplanirati za rješavanje velikih pitanja.


Komentirala je što pozdravlja od vladinih mjera:


- Jedna od mjera je oslobađanje od poreza prilikom kupnje prve nekretnine, PDV-a, govorimo o 50 posto oprosta. To je dobar napor i ide u dobrom smjeru, međutim inicijalni trošak je već u startu visok jer kod nas je visok PDV i na taj iznos koji oni trebaju odvojiti za kupovinu prve stambene nekretnine - gdje je riječ o poprilično visokom iznosu, priča Đokić.


Smatra kako postoji još uvijek prostora za oprost te kako kaže, povrat sredstava će se dogoditi tek nakon godinu dana. Navodi i kako možemo razmišljati kao ekonomisti bi li dobili te iste novce nakon godinu dana ili bi dobili nešto više.


Jeras: Stambena politika će donositi rezultate nakon pet ili deset godina


- Stanovanje i pristupačnost stanovanja je goruća tema u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj te EU i pozdravljam vladin nacionalni plan. Zadatak da priuštivog stanovanja nije lak. Nije nešto što se može riješiti magičnim štapićem, nego zahtjeva dugotrajnu politiku koja će tek nakon pet ili deset godina početi donositi stvarne rezultate, rekao je upravitelj Zadruge za etično financiranje Goran Jeras.


Pojašnjava kako se trenutačno radi na tri paralelna procesa. Kako kaže i EU je prošle godine po prvi puta imenovala povjerenika koji će biti zadužen za stanovanje te je EU u fazi izrade svog strateškog plana na koje će se svi nacionalni planovi moći osloniti.


- Hrvatska je u tom slučaju korak naprijed u odnosu na EU i koja je razvila svoj nacionalni plan koji će se moći implementirati, no još uvijek nije jasno s koje će se strane osigurati sva sredstva za rješavanje tog pitanja. Država je najavila ulaganje svojih sredstava, međutim, ako gledamo skalu problema gdje se priča o 300 tisuća stanova koji nedostaju i koja je investicija potrebna za to - to će se teško moći bez financijskih instrumenata EU, pojašnjava Jeras.

Jeras: Hrvatska, jedina država EU-a koja nema sustavnu podršku radu zadruga


Jedna od mjera su i stambene zadruge, no postavavlja se pitanje je li to povoljnije rješavanje stambene politike:


- Ja sam velik pobornik stambenih zadruga jer sam i sam imao prilike živjeti u jednom takvom stambenom prostoru. Cijene najamnine u Nizozemskoj 2007. za takav stan, plaćao sam 570 eura. Pozdravljam poticanje stambenog zadrugarstva, no tu ima puno posla. Hrvatska je jedina država EU-a koja nema sustavnu podršku radu zadruga. Jedina je koja nema nacionalnu krovnu organizaciju. Koliko god takav oblik bio primamljiv, on se neće moći razvijati bez sustavne reforme zadružnog sustava, kaže Jeras.


Pojašnjava kako se stambeno zadrugarstvo smatralo jeftinijim načinom kako doći do vlastite nekretnine pogotovo u 90-im godinama gdje su se ljudi udružili kako bi na jeftiniji način kupili parcele, građevinski materijal...


- U ovom procesu mi zagovaramo stambeno zadrugarstvo za najam u kojem članovi zadruge dobivaju trajno, doživotno stanarsko pravo. Međutim, nikada ne postaju vlasnici te nekretnine, nego su u kolektivnom vlasništvu putem stambene zadruge što znači da će nekretnina služiti isključivo za funkciju stanovanja i neće završiti na tržištu pod nekim spekulativnim odnosima, što je bitno za priuštivost, nastavlja Jeras.


Stambeno zadrugarstvo - idealno za jedinice lokalne samouprave


U Križevcima se radi na pilot projektu, gdje grad Križevci u suradnji sa zadrugom za etično financiranje i zadrugom otvorene arhitekture, kroz koju je napravljena priprema za gradnju stambene zgrade u zgradi bivše vojarne.


- Došli smo do dobivanja građevinske dozvole i možemo početi graditi te s financijskim partnerima zatvaramo financijsku konstrukciju financiranja stambene zadruge. Pilot projekt bi mogao zaživjeti kroz šest mjeseci, gdje bi mogla početi gradnja, dodaje Jeras.


Objašnjava kako su se za projekt zainteresirale mnoge druge jedinice lokalne samouprave. Trenutačno su u razgovorima s gradom Pulom, a imali su upita i iz Zagreba i Splita.


- Tu može biti riječ o prenamjeni prostora. Jedinicama lokalne samouprave je to zanimljivo jer imaju često nekretnine koje nisu adekvatno korištene na atraktivnim parcelama u gradu. S druge strane se može raditi o novogradnji - gdje bi se od jedinica lokalne samouprave ustupalo zemljište stambenoj zadruzi, a na tom zemljištu bi se gradila zgrada koja je ekonomski povoljnija jer se kroz novogradnju može postići puno veća energetska učinkovitost, odnosno niže cijene stanovanja, ističe Jeras.


Navodi kako u stambenim zadrugama može biti veća fleksibilnost korištenja prostora te se u okviru zadruge mogu organizirati sadržaji korisni stanarima. Stanovi nisu tipizirani već kako kaže, stanari sami u skladu sa stambenim potrebama sudjeluju u procesu participativnog kreiranja stambenog projekata.

Uhlir: Izmjena zakona donoi tri mjere


Vlada je jučer održala sastanak s predstavnicima građevinskog sektora i otvorila pitanje stambenog zbrinjavanja mlađih o 45.


- Ključna stvar je da je vlada po prvi puta donijela nacionalni plan stambene politike Hrvatske i ona je prošli tjedan usvojena na vladi te je to ključan strateški dokument od kojeg ide sve dalje. Trebalo je interdisciplinarno obuhvatiti problematiku stanovanja, a mi smo to počeli raditi i prije nego što je Europa u novom sazivu prepoznala težinu problema svih zemalja u EU i to je osnovica da trebamo ukupno šest zakona donijeti i promijeniti da bi se uspostavio sustav priuštivog stanovanja. Imamo pojedinačne mjere, ali nemamo sustav koji bi trebao dugoročno funkcionirati, naglašava Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.


Objašnjava kako je prva mjera izmjena Zakona o društveno-poticajnoj stanogradnji po hitnom postupku. Kako kaže, ovaj tjedan su bili na odborima u saboru, a sljedeći tjedan je rasprava i izglasavanje.


- Izmjena zakona donosi tri mjere. S jedne strane građevinski radovi i materijali su toliko poskupjeli da kroz sustav se to više ne može pratiti te iz tog razloga je upisan u stambenoj politici da do kraja godine donosimo potpuno novi Zakon o priuštivom stanovanju. Naše financiranje POS-a više nije održivo onako kako je bilo 2000-ih. Prva mjera je podizanje cijena u POS-u, s druge strane je mjera povrata poreza (odnosno po 10 posto PDV-a pri kupnji prve stambene nekretnine uz niz uvjeta koje moraju zadovoljiti), pojašnjava Uhlir.


- Imamo i mjeru povrata u cijelosti na promet nekretnina pri kupnji prve stambene nekretnine te je treća mjera da otvaramo novi program priuštivog stanovanja s kojim ćemo nastojati aktivirati godišnje dio od onog velikog broja praznih stambenih jedinica. Ako znamo da ima 600 tisuća praznih stambenih jedinica koje ćemo nastojati aktivirati kroz ovaj program, na taj način ćemo vlasnike poticati da svoje prazne stanove upotrijebe ili  da ih stave na tržište ili unesu u program koji će voditi APN te  tako rješavamo brže stambeno pitanje onima kojima su stanovi potrebni bez da se troši građevinsko zemljište, zaključuje Uhlir.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!