15:23 / 28.04.2020.

Autor: P.F./HRT

Novooboljelih 8, preminulih 4: silazna krivulja, ali i dalje oprez

-

-

Foto: - / -

Ukupno je koronavirusom u Hrvatskoj zaraženo 2047 osoba, a preminulih imamo 63. Ozdravile su 1232 osobe.
U protekla 24 sata dijagnosticirano je osam novih slučajeva zaraze koronavirusom, što daje broj od ukupno 2047 osoba. Učinjeno je 33.577 testiranja, od čega 760 u protekla 24 sata, što daje postotak pozitivnih od 6,10%, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na današnjoj konferenciji za medije Stožera civilne zaštite u 14 sati.

Preminule su četiri osobe, dvije u Koprivnici, muška osoba rođena 1939. i ženska rođena 1926., te dvije u Splitu, ženska osoba rođena 1940. i muška osoba rođena 1961. Svi preminuli imali su kronične bolesti, dvije su osobe bile na respiratoru, dvije nisu. Ukupno u Hrvatskoj imamo 63 preminule osobe od koronavirusa, odnosno 15 preminulih na milijun stanovnika. Na respiratoru je 21 bolesnik. 

• Koronavirus - epidemija iz minute u minutu
• Sve o koronavirusu  

Snimka cijele konferencije:


Hospitaliziranih je 287, što je 16 manje nego jučer. Oporavljenih u zdravstvenim ustanovama je 532, što je 15 više nego jučer, a oporavljenih kod kuće je 700, 51 više nego jučer. Imamo ukupno oporavljenih 1232, što je za 66 više nego jučer.

Međutim, silazna krivulja ne smije značiti i silaznu krivulju našeg opreza, moramo biti oprezni i dalje.

Uza sve podatke koji se objavljuju, od jučer ima i strojno čitljivih podataka na službenoj stranici koronavirus.hr.

Ublažavanje mjera - nove preporuke HZJZ-a
Koronavirus - zašto je bitno držati distancu 


Detalji reaktivacije zdravstvenog sustava

- Vezano uz mjere vraćanja javnozdravstvenog sustava u punu funkcionalnost u koordinaciji s ravnateljima bolnica dogovoreno je pokretanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod bolesnika koji su bili odgođeni zbog epidemije, uzimajući u obzir prioritete, odnosno rizik daljnjih zdravstvenih posljedica u određenim patološkim stanjima. Ažurirat će se liste čekanja, to je opsežan posao, rekao je Beroš.

- Povećat će se broj usluga kroz dnevnu bolnicu i usluge jednodnevne kirurgije kako bi bio što kraći boravak u zdravstvenim ustanovama. Na kraju će se organizirati poliklinički rad kroz precizno naručivanje pacijenata u točno određeno vrijeme uz obostrano poštivanje termina kako bi se smanjile gužve u čekaonicama. Plan je aktivirati 30% operacijskog elektivnog programa, elektivnih dijagnostičko-terapijskih postupaka i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite uz razmak između pregleda u dvije smjene, a po potrebi i vikendom. Također će se poraditi na implementaciji A5 uputnica, odnosno konzultacija sa specijalistom bez fizičkog pregleda, a pojačat će se upotreba telemedicinskih metoda komuniciranja koje su bile dosad zapostavljene, rekao je Beroš.

S obzirom na samo osam novooboljelih, to je iznimno povoljna epidemiološka situacija. To i put prema povratku prema potpunoj reaktivaciji zdravstvenog sustava čini našu situaciju iznimno povoljnom. Imamo kredit za popuštanje mjera, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

U mnogim zemljama u Europi gdje je epidemija divljala, ona popušta, rekao je i dodao neke podatke o zemljama u okruženju - Mađarskoj , Sloveniji i Srbiji te zemlje s kojima se volimo uspoređivati - Švedskom, Austrijom i Belgijom.

- Mi smo na drugom mjestu po incidenciji, samo nižu ima Mađarska - 274 zaražena na milijun stanovnika, a mi imamo 497 na milijun stanovnika. Slovenija ima 674, Srbija 947, Švedska 1874, Belgija 4028. Što se tiče broja umrlih, podaci od jučer su: Hrvatska 14 na milijun stanovnika, Mađarska ima 30, Srbija 19, Finska 35, Švedska 225, Belgija 622. Ovo su rezultati, a ne mjere. Ovo su rezultati rada epidemiologa, kriznog stožera, Vlade, medija i građana koji su slušali preporuke i držali se mjera, dodao je Capak.

O kršenju mjera

Inspekcije će cijelo vrijeme pratiti situaciju i kad primijete nepravilnosti, oni su tu da ukažu. Nije cilj represija, ljudi se mogu zaboraviti i to je put kojim ćemo ići. Posebno se prate mjere fizičke udaljenosti ljudi, pridržavanje higijenskih standarda, dezinfekcije prostora, korištenje zaštitne opreme, osiguranja uvjeta rada sukladno uputama struke, kontroliranje broja ljudi u prostorima i to su te mjere. Tu smo, odnosno inspekcije, da ukazuju na nepravilnosti kad ih uoče. Nitko ne odbija sugestiju, a rezultati govore da postoji visok stupanj razumijevanja dionika u ovoj krizi, i institucija i građana, rekao je Božinović.

O uputama za školu i odlazak na misu

HZJZ je dovršio draft preporuka za državnu maturu i za odlazak u školu. Predali smo to Ministarstvu obrazovanja, dat će svoje primjedbe i u četvrtak ćemo objaviti smjernice, rekao je Capak.

- Što se tiče Crkve, napravili smo draft i u komunikaciji smo oko toga da se to dovrši i mislim da bi to moglo biti sutra dovršeno, dodao je.

O praćenju putem aplikacije

- Kad govorimo o praćenju kontakata, radi se o epidemiološkoj mjeri, praćenju kontakata onih koji su eventualno bili u kontaktu s nekim tko je obolio odnosno zaraženim. Tu postoji cijeli niz načina, jedan je onaj koji koristi naš HZJZ, koji se pokazao učinkovitim. Od prvog dana se u svijetu, a i zbog iskustva zemlja s Dalekog istoka i njihovog iskustva s epidemijom, sve više govori i o korištenju mobilnih aplikacija koje bi taj proces mogle ubrzati i olakšati. EU komisija je izdala preporuke oko toga te smjernice koje uključuju nekoliko stvari - da bi se to sve radilo na dobrovoljnoj osnovi uz poštivanje privatnosti i uredbe o zaštiti osobnih podataka. Sedam-osam država EU-a ima takva tehnološka rješenja, nekih 11-12 je u pripremnoj fazi da to pusti u rad zbog toga što to svi vide kao mogućnost kojom bi se spriječila ili umanjila brzina širenje zaraze u tzv. drugom valu o kojem se priča da bi mogao doći najesen, objasnio je Božinović.

EU će vjerojatno ići prema nekakvim zajedničkim rješenjima, pogotovo kad govorimo o sutrašnjem scenariju olakšanja prelaska preko granice roba i putnika, dodao je.

O bolesti kod djece

Nasreću virus nije uzrokovao veliki pobol niti najčešće teški oblik bolesti kod djece. Bilo je pojedinačnih slučajeva koji su bili nešto teži, ali vrlo rijetko. Bitno je da u okviru svake infektivne bolesti imate i razvoj upale. U samom početku bolesti, osobito teških, virus ili bakterija ili neki drugi mikroorganizam mogu suprimirati naš imunološki sustav, što im omogućava da se razmnožava. Nakon toga se često, kod težih bolesti je jako izraženo, nastaje jedna jača upala koja se sastoji iz cijelog niza imunoloških, obrambenih mehanizama našeg tijela koja uz to što je korisna, može biti i štetna za naše tijelo i stanice jer dok se borimo protiv bolesti, može nastati i šteta reakcijama u tijelu. Djeca do dvije godine života nemaju kompletan, razvijen imunološki sustav. I stariji nemaju tako učinkovit imunološki sustav kao mladi, zdravi ljudi. Znanstvenici i liječnici bi htjeli znati zašto neke infektivne bolesti nasreću ne pogađaju djecu i zašto su djeca otpornija i reagiraju blažim oblikom bolesti. Vjerojatno je odgovor  u nekim imunološkim mehanizmima, nažalost za većinu tih bolesti, pa i za COVID-19, to ne razumijemo, objasnila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" Alemka Markotić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!