Novosel: Više nema pravila, cijele godine traje protupoplavna sezona

Razina protupoplavnih mjera na Dunavu i Dravi neće se dizati, no službe su na terenu i nadziru stanje. Nedavno su Njemačku pogodile strašne poplave, šteta se mjeri u milijardama eura. I nekoliko naših županija proglasilo je elementarnu nepogodu zbog posljedica jakih kiša i nevremena.

O poplavama i posljedicama vremenskih ekstrema govorio je Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda i prof. dr. sc. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Stanje na terenu nije zabrinjavajuće, rekao je Novosel.

- Odmah da umirimo naše gledatelje, Dunav, Batina se zaustavio na nekih plus 6,36 cm. Na snazi su redovne mjere obrane od poplava, kazao je.

Napomenuo je da je 2013. bio "skoro metar i pol viši vodostaj rijeke Dunav".

- Ako smo je iskontrolirali 2013., vjerujemo da ćemo je i sada iskontrolirati. Slično je i s rijekom Dravom koja radi uspor, Dunav radi uspor na osječkom području. Na redovnim mjerama obrane od poplava izmjereno je digla se na 390 cm. Očekujemo porast još 0,3 cm u iduća dva dana. Ali veći problemi bi bili tek na plus 500 cm, dodao je.

Uvijek se s oprezom dočekuju svibanj i lipanj, ipak, klimatske promjene napravile su svoje i više nema pravila, napominju stručnjaci.

- Mi smo sad de facto cijele godine u protupoplavnoj sezoni. Prije se znalo, znači kasna jesen, rano proljeće, eventualno Dunav, znači svibanj-lipanj, kad se topio snijeg u Alpama, ali evo, živimo u takvim vremenima, klimatske promjene koje nas sve više i više ugrožavaju i više nema jasnog pravila, pojasnio je Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda.

Klimatske promjene učinile svoje

- Klima je u  pobuđenom energetskom stanju, ima više energije u sustavu i onda se naglo izmjenjuje iz jednog režima u drugi režim strujanje zraka, voda i oceana i mora, za razliku od onog što je bilo prije 50 ili 80 ili 150 godina, kazao je profesor Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Kada gledamo količine padalina, ruše se rekordi.

-Dugotrajnije mogu biti suše i onda odjedanput prolomi kiše, oblaka iz superćelijskih kumulonimbusa i slično tome. Izmjene su nevjerojatne, čovjek se jedva s time nosi, a kamoli životinje ili biljke, dodao je.

Sustav zaštite od poplava

Najvažnije je ulagati u sustav zaštite od poplava jer valja ići u korak s tim klimatskim promjenama.

- Mi smo tih posljednjih 20 godina, oborili gotovo sve rekorde na svim vodomjernim postajama u Republici Hrvatskoj, a imamo ih blizu 600. Ne biste vjerovali. Neki rekordi su, recimo, stajali su Sava Županja, ako se sjećate, od 1974., da bi 2014. godine nije bilo tako visokih vodostaja da bi srušili tad  ne za 10 cm, nego za 130 cm smo srušili, naglasio je Novosel.

-  Svakako prilagodba, ali također treba raditi i na umanjivanju mogućih efekata, to je podjednako važno. Treće je obrazovanje, jer svi mi koji smo išli u škole prije više desetljeća nismo o tome puno učili. Postojali su kursevi, recimo iz klasične klimatologije, koji danas su, ajmo reći, zatvorene knjige.  I četvrto, znanstvena i stručna istraživanja, istaknuo je profesor Grisogono.

Sustav se cijelo vrijeme mijenja i "bez redovitog životnog učenja i novih projekata nećemo biti u stanju rješavati probleme koji su pred nama za pet ili deset godina", dodao je.

Poplave u Njemačkoj i nedostatak stručnog kadra u Hrvatskoj

Prije desetak dana i Njemačku su pogodile poplave, a štete se mjere u milijardama eura.

- To je samo dokaz da je sustav obrane od poplava u Republici Hrvatskoj jako dobar i treba ga jasno nadograđivati u skladu s klimatskim promjenama, sustavno, koliko smo to u financijskoj mogućnosti. Ono što se u Njemačkoj dogodilo, njih je sad, bilo je pet ili šest poginulih u ovom vodenom valu rijeke Dunav. Podsjetilo je na 2021. kad su imali, mislim, blizu 200 poginulih. Kod nas se bilježe štete i na poljoprivredi i na infrastrukturi, ali mi, hvala Bogu, imamo jako malo ljudskih žrtava. Ako se sjetimo iz Županjske posavine, to je najveća poplava, 1964. poplava grada Zagreba, imali smo samo troje poginulih, ispričao je Novosel.

Planovi EU-a vrlo su ambiciozni kada govorimo o ulaganju u sustave zaštite i prevenciju klimatskih promjena. No "pomaci su spori  jer to su tromi sustavi", rekao je profesor Grisogono.

-To su skupe investicije, a Europa znamo da je prilično nesložna sama u sebi i onda tu se javljaju komplikacije i na međudržavnom nivou, a rijeke i atmosfera ne poznaju granice, naglasio je.

 Imamo li dovoljno stručnjaka?

- Smatram da nemamo dovoljno stručnjaka. Polovica njih odlazi van zbog boljih uvjeta života i rada. Znamo da Državni hidrometeorološki zavod ima ozbiljnih poteškoća s održavanjem kadrova. Ljudi nisu adekvatno stimulirani od plaća pa nadalje. Moramo imati što više ekologa, hidrologa koji će spajati struke poljoprivrednika, šumara, vatrogasaca, meteorologa i klimatologe, građevinare da i ne spominjem. Međutim, mi svi u državnim firmama sa 65 godina moramo ići u mirovinu i kadar nestaje, a polovica kojeg obučimo ide van, pojasnio je.

Hrvatska Kostajnica kao primjer dobrog sustava obrane od poplava

Hrvatska Kostajnica testirala je svoj novi sustav obrane od poplava. Jedna dobra sinergija lokalne zajednice, ulaganja Hrvatskih voda. Radi se o montažnim i polumontažnim objektima, ali važno je istaknuti da je potrebno puno manje ljudi na terenu.

- To je unaprređenje sustava poplava. Od siječnja ove godine smo u dužini 550 metara postavili te demontažne sustave. Tamo, naravno, nismo mogli proći s klasičnim nasipom, s obzirom na to da je malo mjesta između rijeke i samih kuća, a s betonskim zidom neke visine 2,5 metra bilo bi ga ružno za vidjeti i narušio bi vizuru Hrvatske Kostajnice. I uspjeli smo s ovim rješenjima koja postoje u Europi u zadnjih dvadesetak godina, primjereno zaštititi Hrvatsku Kostajnicu. Nekad smo Kostajnicu branili s vrećama s pijeskom i s boks barijerama, potrebno je bilo 500 ljudi na terenu, a sada smo elegantno u dva dana s 20 ljudi to uspjeli uspješno obraniti, naglasio je Novosel.

Bitno je da je cijeli sustav povezan, jer štetu trpe svi - i poljoprivrednik, kojemu stradaju nasadi, do lokalne zajednice. Profesor Grisogono istaknuo je da je potrebno bolje povezivanje.

- Recimo da sam ja premijer, ja bih natjerao naše ministre da se sjednu i dogovore što mogu sami napraviti da obećaju i da napišu si kuharicu. Kako će to rješavati? Točku po točku. Zašto ministar poljoprivrede ne sjedne s ministrom turizma i kaže - mi imamo ove sve namirnice ovdje, ne treba ih prevoziti iz ove zemlje preko ove rijeke, dovoziti onim brodom, da se to sve drugačije i bolje homogenizira, to nama fali, zaključio je profesor Grisogono.

Može li se predvidjeti viši vodostaj, poplava?

- Mi u suradnji sa DHMZ-om razvijamo modele. Od 2016. imamo model za rijeku Savu, pa 5 dana unaprijed imamo neke prognoze vodostaja. A od ove godine, u sklopu europskohg projekta VEPAR, razvili smo modele, za Dravu, Dunav i za jadranske slivove, kazao je Novosel.

- Dobro nam je došao ovaj veliki vodeni val Drave i Dunava da taj model malo popravimo, odnosno verificiramo i kalibriramo, dodao je.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: