Novosti za obrtnike: Otpis glavnice, EU vaučeri, pozivi ženama poduzetnicama

Brojne su mogućnosti koje našim obrtnicima pružaju fondovi Europske unije. Prijavom na natječaje omogućuje im se financiranje projekata. Na koje teškoće nailaze obrtnici u povlačenju europskog novca, otkrili su u Studiju 4 Nevena Kurteš Martinović iz Hrvatske obrtničke komore te državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek.

Prije nekoliko dana održao se Obrtnički fokus.

- To je događanje koje po drugi puta organiziramo u Hrvatskog obrtničkoj komori, o ključnim aktualnim temama. Prvi smo organizirali o Zakonu o trgovini, no ovaj put su u središtu bili EU fondovi i kroz njega smo htjeli predstaviti indikativne planove objave natječaja te mogućnost financiranja putem financijskih instrumenata na temelju iskazanih potreba obrtnika koji nam se obraćaju s pitanjem na koji način mogu pristupiti EU fondovima, rekla je Nevena Kurteš Martinović, Odjel za projekte i koordinaciju razvojnih i infrastrukturnih ulaganja, Hrvatska obrtnička komora.

Kako kaže govorilo se o iskustvima obrtnika prethodnog programskog razdoblja te o izazovima i kako im doskočiti u ovom programskom razdoblju, pogotovo za ovu godinu za koju ističe da je najavljen velik broj natječaja.

- Ministarstvo gospodarstva je svjesno da hrvatski obrtnici nemaju određene kapacitete kako bi se mogli participirati na fondove EU, većina njih su samozaposleni i nemaju novaca kako bi platili dodatne konzultante, nemaju administrativne kapacitete kako bi zadovoljili neke uvjete. Uvijek im nastojimo izaći u susret i pojasniti procedure te dobiti povratne informacije koji su to problemi koji ih muče, govori Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Postavlja se pitanje koliko obrtnici zapravo povlače novac iz EU:

- Napravili smo analizu koliko obrtnici sudjeluju u EU fondovima od 2022. pa nadalje, rezultati te analize su da su 2022. kada su bili kompleksniji pozivi - obrtnici jako su malo participirali, 3.21 posto. Kada to usporedimo s 2023. i 2024. u fokusu su bili natječaji kao što su vaučeri; tu je sudjelovanje obrtnika poraslo na 13. 39 posto. Takvi natječaji su imali jednostavnije procedure te su bili jednostavniji za pripremu i prijavu, priča Kurteš Martinović.

- U razdoblju od 2014. do 2020. nešto malo više od 350 obrtnika se prijavljivalo na određene projekte u iznosima preko 22 milijuna eura. Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti - imali smo preko 200 obrta koji su se prijavljivali i tu možemo vidjeti dobru tendenciju rasta, preko dva i pol milijuna eura, kada to zbrojimo, iznos je preko 25 milijuna eura, ističe Romek.

Navodi kako su svjesni da obrtnici nemaju novaca za međunarodne skupe sajmove, a Ministarstvo pokušava analizirati koji pozivi do sada su imali najviše učinka te se ti pozivi nastoje ponovno raspisati. ''U narednom razdoblju ćemo imati poziv za internacionalizaciju i ponovit ćemo digitalne vaučere jer su se oni pokazali kao najbolji kod obrtnika''.

Osim poziva za žensko poduzetništvo, tu su pozivi i za početnike

Kurteš Martinović je otkrila kako funkcioniraju digitalni vaučeri:

- To su vaučeri za digitalizaciju, iznosi koji se dodjeljuju putem vaučera su puno manji nego ako je riječ o nekakvom kompleksnijem projektu i obrtnici će prije na njih aplicirati i sam proces prijave je jednostavniji. Ne moraju pripremati kompleksnu projektnu dokumentaciju, obrasci su jednostavniji. Administracija nam se do sada pokazala kao ključna prepreka, kaže Kurteš Martinović.

Dodaje i kako vaučere za digitalizaciju može koristiti širi spektar obrtnika koji su fokusirani samo na jednu djelatnost te pojašnjava kako imaju ''Objavljene velike natječaje za prerađivačku industriju koji ne obuhvaćaju potrebe svih obrtničkih djelatnosti''.

Romek pojašnjava za koje djelatnosti ima najviše prijava za natječaje:

- Imamo velik broj obrta koji se prijavljuju na Ministarstvo poljoprivrede. Za Ministarstvo gospodarstva je širok spektar: od frizerskih salona do tradicionalnih djelatnosti te trgovačkih i turističkih djelatnosti. Digitalni vaučeri su najpoželjniji. U Hrvatskoj nisu na raspolaganju samo projekti EU, nego su dostupni i financijskih instrumenti putem HAMAG BICRO-a, navodi Romek.

Objašnjava kako su to mikro i mali zajmovi koji su dostupni obrtnicima i za njih je lako participirati - lakša i brža procedura, a učinak jednak kao i s bespovratnim sredstvima.

- Idući poziv za mikro i male zajmove ide u smjeru poticanja ženskog poduzetništva te poduzetnika početnika. Ti će pozivi ići u smjeru otpisa čak do 50 posto glavnice, gdje će kamata biti 0,5 posto te bih pozvao poduzetnike da se javljaju na te natječaje, zaključuje Romek.