Otvoreno o subvencioniranim stambenim kreditima

Uvodi li se subvencioniranje najma stanova? Može li ta mjera pomoći onima koji ne mogu do vlastitog doma? Uskoro počinju prijave za subvencionirane stambene kredite. Sve se to događa u trenutku kada cijene kvadrata nezaustavljivo rastu. Koji je razlog tomu? Hoće li cijene i dalje rasti ili slijedi stabilizacija?

O tome su u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Damira Smrtića, govorili Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine,

Boro Vujović, potpredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i Željko Kardum, ekonomski analitičar HRT-a.

Središnji državni ured za demografiju i mlade je pokrenuo pilot program s namjerom da se pomogne mladima, prvenstveno prema studentima koji nisu uspjeli naći smještaj u studentskim domovima u 7 velikih gradova u Hrvatskoj, rekao je Uhlir.

- Radi se o jednokratnoj dodjeli od 250 eura za pomoć studentima. Za sada je tako, dodao je.

Vujović je naglasio kako je prosječna cijena najma stana u Zagrebu oko 400 eura plus režije. Istaknuo je kako svugdje gdje postoje fakulteti, postoji i interes za stanove za studente.

- Posebni su problemi oko stanova u primorskim gradovima gdje studenti mogu živjeti izvan sezone, a kada dođe sezona onda studenti ostaju bez svog stambenog prostora stoga što se vlasnici stanova odlučuju na kratkoročni najam, govori.

Kardum je rekao glede pilot programu države o jednokratnoj pomoći, kako se radi o državnoj redistribuciji nacionalnog bogatstva što nikada nije bilo poticajno.

- Puno više bi se pomoglo kad bi se nameti za građevinsku dozvolu maknuli, što je prihod jedinica lokalne samouprave, i uveo porez na nekretnine, maknuo bi se trošak iz kapitalnog troška i pretvorio bi se u trošak održavanja vlasništva, naglasio je i dodao da bi se time poticalo da ljudi kupuju nekretnine.

Uhlir je istaknuo kako su svi stambeni krediti podložni promjenama, što je, kako kaže, normalno. Dodaje da kako se mijenja konjunktura društva, trebaju se mijenjati i stambeni programi.

- Prema našem Ustavu, lokalna uprava je zadužena za stambene programe. Država uskače, ali nikako da lokalna uprava preuzme ono za što je prema Ustavu nominirana, rekao je.

- Grad Zagreb ne sudjeluje u nikakvom stambenom rješavanju. Ni za vrijeme prethodnog gradonačelnika, a ni sada, istaknuo je Uhlir.

Vujović je rekao kako je trenutno veliki interes za kupnjom stanova stoga što veliki broj ljudi želi iskoristiti APN.

- U ovom trenutku kada imamo promjene na bankarskom tržištu, ljudi su prepoznali pogodnosti APN-a, kupaca ima puno, no postoji i drugi problem, a to je što su cijene visoke i postavlja se pitanje tko si to može priuštiti, naglasio je.

Kardum je naglasio kako je APN postao kredit za odabrane.

Uhlir naglašava da kada se govori o subvencijama, svake je godine interes bio sve veći. Trenutno je predviđeno 5800 subvencija.

Nije se složio da je POS za odabrane, već za one koji udovoljavaju uvjetima.

Vujović je naglasio kako nema dovoljno stanova na tržištu. Kako kaže, produkcija nije onolika kolike su potrebe.

- Trenutno imamo dva tržišta, a to je tržište onih koji rješavaju stambeno pitanje i tržište onih koji kupuju nekretnine da bi pametno investirali, govori i dodaje kako su ovi drugi češći što se tiče kupovine, jer si ovi prvi ne mogu zbog cijena priuštiti nekretninu.

Na pitanje koji je razlog rasta nekretnina, Kardum je rekao kako je to jednostavno.

- Hrvati su davno shvatili kako ulaganje u nekretnine je isplativo stoga što nije oporezivo, rekao je i dodao kako je model problematičan, jer dok se daju subvencije, a ne oslobađa se tržište gradnje, uvijek će se biti u manjku što se tiče stanova.