Obilježen Dan braniteljica Republike Hrvatske

Istarska županija i Pula domaćin su ovogodišnjeg, središnjeg obilježavanja Dana braniteljica Republike Hrvatske pod nazivom "Žena, majka, ratnica". Posvećen je svim ženama koje su sudjelovale u Domovinskom ratu, njih više od 23.000. Time im je izražena trajna zahvalnost što su u najtežim trenucima hrvatske povijesti bile i ratnice, i majke, i podrška svojim obiteljima. 

Ovogodišnjim obilježavanjem Dana braniteljica Republike Hrvatske želi im se izraziti trajna zahvalnost što su u najtežim trenucima hrvatske povijesti bile i ratnice, i majke i podrška svojim obiteljima.

U Puli se okupilo gotovo 800 braniteljica iz svih krajeva. Susret je počeo svetom misom, polaganjem vijenaca kod Spomenika hrvatskim braniteljima i mimohodom kroz grad od Parka Franje Josipa I. do Doma hrvatskih branitelja, trasom koja je vodila pored Arene i preko Giardina. Tijekom mimohoda ulicama Pule vijorile su se sve ratne zastave postrojbi iz Domovinskog rata.

Te 1991. maloljetne djevojke, majke koje su ostavljale svoju djecu, žene ratnice stale su rame uz rame svojim suborcima u Domovinskome ratu. 

- Ja sam imala dvoje male djece a onda, kad si sam, djeca su sama, njih je ipak trebalo braniti, onda sam ja jednostavno otišla mami i rekla, čuvaj, ja te molim, ja moram otići, moram braniti našu domovinu i to je tako i bilo, kazala je predsjednica Uduge veteranki Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije Liljana Poje.

- Ja sam rodom iz Ogulina, tamo su se dešavale strašne stvari, eksplodiralo je skladište, bratića su mi donijeli ispeglanog tenkovima s petrinjskog područja i smatrala sam, kao medicinska sestra, da mogu svojim znanjem i svojim srcem pomoći na ratištu i krenula sam, ostavljajući djecu mojim roditeljima, ispričala je predsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Pula Slavica Porubić Kukal.

Ovi im susreti bude sjećanja na dane muke, straha i borbe, ali prije svega ponosa i zajedništva.

- Ja sam netko tko je sa 18 godina ostao bez roditeljskog doma, već 17. srpnja 1991. iz malog sela između Benkovca i Knina. Svi smo bili prognanici i nisam se s time mogla pomiriti i iako sam imala samo 18 godina prijavila sam se dragovoljno u Hrvatsku vojsku i već 14. rujna obukla gardističku odoru, istaknula je Ivana Haberle, braniteljica, Zadar.

- Čitav rat moje cure i ja smo bili u ratu. Prešli smo od Bosne do Južnog bojišta, Dubrovnika, ne znam što nismo sve. Toliko smo se smrzavale i izvlačile ranjene i mrtve, ali hvala Bogu ostale smo žive i zdrave. Pokoj vječni svim našim braniteljicama koje su poginule, rekla je Ljubica Bašić, pripadnica 2. gardijske brigade HVO-a Mostar.

- Ježim se, ponosno, baš naš ponos što smo sudjelovali i preživjeli, nažalost mnogi nisu, kazala je Gordana Kozbašić, hrvatska braniteljica Osječko-baranjske županije.

U Domu hrvatskih branitelja potom je upriličena svečana akademija na kojoj je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo nemjerljiv doprinos hrvatskih braniteljica u obrani domovine, naglasivši kako su u najtežim trenucima Domovinskog rata pokazale iznimnu hrabrost, odlučnost i snagu te ravnopravno sudjelovale u obrani Hrvatske.

Podsjetio je kako su mnoge nakon rata nastavile nositi teret ratnih trauma, ali i ponos zbog zajedništva i ostvarenja sna o samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj.

- Sloboda nije darovana, već izborena velikom žrtvom hrvatskih branitelja i braniteljica te stoga Hrvatska s ponosom cijeni njihov doprinos, poručio je Medved.

Dodao je kako će Ministarstvo hrvatskih branitelja nastaviti pružati potporu hrvatskim braniteljima i braniteljicama, posebno kroz programe zdravstvene skrbi, veteranskih centara i brige za najranjivije, kao i u pronalasku nestalih osoba iz Domovinskog rata. 

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je važnost sistematskih pregleda hrvatskih branitelja pozvavši braniteljice da ih obave.

- Trebate nam ovakve kakve jeste zdrave i vesele i da širite ono što Hrvati najbolje znaju, a to je sreća i ljubav prema domovini, rekla je Hrstić.

Istarski župan Boris Miletić rekao je kako je Istra kroz svoju povijest, prije 105 godina, 80 i prije 35 godina, uvijek bila na pravoj strani.

- Iako nismo bili izravno pogođeni ratnim razaranjima, posebno smo ponosni što je Istra imala najveći odaziv na mobilizaciju tijekom Domovinskog rata. Pokazali smo solidarnost i ljudskost. Otvorili smo vrata mnogima koji su zbog agresije bili prisiljeni napustiti svoje domove. Mnogi od njih nisu svojom voljom došli u Istru, ali su u njoj prepoznali mjesto života te su je odabrali za svoj drugi dom, naglasio je Miletić.

Dodao je kako sloboda koju danas živimo nije došla sama od sebe, nije pala s neba i, nažalost, nije ostvarena bez žrtava.

Idući susreti braniteljica su za godinu dana u Gospiću.